Hamiguitan

Planina Hamiguitan područje divljine
Planina Hamiguitan područje divljine
Svjetska baština – UNESCO
	Filipini
Registriran:	2014.
Vrsta:	Kulturno dobro
Mjerilo:	x
Ugroženost:	no
Referenca:	UNESCO

Hamiguitan je planina u pokrajini Davao Oriental, ostrvo Mindanao, Filipinima. Visina mu se kreće od 75 do 1.637 m. iznad nivoa mora, pokriva područje od 68.34 km², i stanište je za niz biljnih i životinjskih vrsta.

Zaštićeno područje[uredi | uredi kod]

U julu 2004. dio površine od 68,34 km² proglašeno je prirodnim rezervatom (rezervat divljine).

U rezervatu i njegovoj okolini nalazi se 462 planinsko-šumskih vrsta, 338 tropsko-šumskih i 246 vrsta mahovina.

Na ovom području opisano je pet vegetacijskih zona.

Kultivirana agro zona nalazi se na 75 – 420 m nadmorske visine,
krilate voćne biljke pokrivaju vegetacijsku zonu od 420 do 920 m,
niska planinska flora zauzima nadmorsku visinu od 920 do 1160 m,
tipičan krajolik mahovine nalazi se od 1160 do 1350 m,
Patuljasta šuma zauzima površinu od 225 hektara i čine je dvije dominantne i istodobno endemske vrste drveća, Leptospermum flavescens i Wendlandia nervosa. Patuljasta stabla dosežu visinu od 1,4 metra i promjer debla od 8 cm.

Od životinjskih vrsta prisutno je 11 vrsta kižmenjaka, 27 rijetkih vrsta životinja, 44 endemske vrste i 59 privredno važnih vrsta. Planina Hamiguitan važno je utočište filipinskog orla i drugih ugroženih vrsta ptica i sisavaca, kao što su zlatno okrunjeni voćni šišmiš (Acerodon jubatus), filipinski lemur (Tarsius syrichta), filipinska pjegava svinja (Sus philippinensis), voćni šišmiši kratkog nosa (Haplonycteris fischeri), pjegavi musang (Paradoxurus hermaphroditus) i hamiguitanski štakor s repom iz roda Batomys hamiguitan, prvi put opisan 2008. godine, kao endemska vrsta Hamiguitanu.^[1]

Hamiguitan predstavlja kopneno i vodeno stanište i za ugrožene vrste i endemsku floru i faunu, od kojih se osam biljnih vrsta može pronaći samo na ovoj planini, kao šo su zdjelaste biljke iz porodice Nepenthes peltata.