Halo (optika atmosfere)
Halo (lat. halo, akuzativ od halos < grč. ἅλως: gumno, okruglo mjesto) je optička pojava u Zemljinoj atmosferi (optika atmosfere) kada se Sunce ili Mjesec naziru kroz tanak sloj oblaka s kristalićima leda. Najpoznatiji je krug oko Sunca ili Mjeseca (potpuni ili njegov dio) promjera 22° koji je na unutarnjoj strani crvenkaste, a na vanjskoj strani plavkaste boje; mnogo rjeđi je halo promjera 44°.
U istu skupinu optičkih pojava spadaju i:
- lažna Sunca ili pasunca (grč. parhelij), bjelkaste mrlje na dijelu kruga s obiju strana ili samo s jedne strane Sunca ili Mjeseca, a na istom nagibu kao izvor svjetlosti,
- tangentni lukovi (bjelkaste su boje i dodiruju krug haloa),
- svjetlosni stupovi (pojavljuju se iznad Sunca izravno prije njegova izlaska ili nakon zalaska) i drugo.
Sve te pojave nastaju lomom zraka svjetlosti na kristalićima leda pa se pojavljuju djelomično spektralne boje ili nastaju refleksijom svjetlosnih zraka na plohama kristalića leda uz pojavu bjeličaste boje ili pak nastaju zajedničkim djelovanjem obaju procesa. [1]
Lažno Sunce[uredi | uredi kod]
Lažno Sunce ili pasunce u Zemljinoj atmosferi prestavlja optičku pojavu dviju svijetlih mrlja na 22° s obje strane Sunca na istoj visini nad obzorom (horizontom). Pojava je srodna halou, a nastaje kada Sunce (rjeđe i Mjesec) svijetli kroz rijedak oblak heksagonalnih kristalića leda, koji su orijentirani tako da im je glavna (heksagonalna) os usmjerena vertikalno. [2]
Sunčev stup[uredi | uredi kod]
Sunčev stup ili svjetlosni stup je optička pojava u obliku cijele ili isprekidane svijetle vertikalne pruge iznad ili ispod Sunca, obično kada se Sunce nalazi nisko nad obzorom, najčešće pri zalasku ili izlasku. Pojava nastaje u višim slojevima atmosfere zbog odbijanja (refleksije) Sunčevih zraka na stupičastim ili prizmičastim heksagonskim ledenim kristalima, kada im je glavna (heksagonska) os usmjerena vertikalno. [3]
Slike[uredi | uredi kod]
-
Halo promjera 22° oko Mjeseca. -
Lažno Sunce ili pasunce (Hessen, 12. kolovoza 2012.) -
Svjetlosni stup blizu San Francisca. -
Na snimci s Južnog pola mogu se vidjeti: dva lažna Sunca ili pasunca (blještava mjesta sa strane), tangentni luk koji dodiruje krug haloa, halo promjera 22° (krug) i drugo. -
Halo viđen u Portlandu, Oregon, SAD, 28 travnja 2014. -
Vrlo sjajna lažna Sunca ili pasunca u mjesto Fargo, Sjeverna Dakota, SAD. Treba zapaziti da vrhove lažnih Sunca dodiruju gore tangentni lukovi.
Fotometeori[uredi | uredi kod]
Fotometeori (grč. fos (φως) - "svjetlo" + grč. metéoros (μετέωρος) = uzdignut u zrak, lebdeći)) je zajednički pojam za široku skupinu svjetlosnih pojava u Zemljinoj atmosferi, koje nastaju refleksijom, lomom, interferencijom i ogibom zraka svjetlosti Sunca ili Mjeseca na kapljicama oblaka ili magle, odnosno kristalića leda oblaka. Obuhvaćaju pojave kao što su duga, halo, miraži, fatamorgana, korona, vijenac, glorija, svjetlosni lukovi, lažna sunca i drugo. [4]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ halo, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
- ↑ pasunce, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
- ↑ Sunčev stup, [3] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
- ↑ fotometeori, [4] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
