Had (podzemni svijet)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Had (grč. ᾍδης, Haidēs; Ἀΐδης, Aïdēs = neviđen) naziv je za podzemni svijet, a isti naziv nosi i njegov vladar.

Podjela Hada, podzemlja[uredi - уреди | uredi izvor]

Had se dijeli na tri glavna dijela: Asfodel, Elizij i Tartar. Svim tim krajevima raste cvijeće smrti ili asfodel. U podzemlju ima i rijeka. To su:

  • Aheront - rijeka boli.
  • Kokit - rijeka jadikovanja.
  • Flegeton - rijeka vatre.
  • Leta - rijeka zaborava.
  • Stiks - rijeka mržnje.
  • Mnemozina - rijeka sjećanja.
  • Eridan - rijeka hladnoće, spominje je Vergilije u svojoj Eneidi.
Had s Kerberom koji ovdje ima samo jednu glavu

Stiks je granica između gornjega i donjega svijeta. Prva regija podzemlja jest Asfodel. Homer je u Odiseji opisao da tamo lutaju junaci među manjim duhovima koji se vrzmaju naokolo poput šišmiša. Ovdje lutaju bez radosti, tuge i osjećaja. Prema Homeru, tu je najviše ljudi, a među ostalima i Ahilej. Ahilej reče Odiseju da bi radio bio nadničar seoski nego vladar ljudima u carstvu sjena. Opisivao mu je s tugom nemilu sudbinu umrlih duša u Hadu. Samo prolijevanje krvi u njihovu čast može im vratiti ljudske osjećaje.

Nakon toga dolazi Ereb koji se sastojao od Lete, rijeke zaborava, gdje su se duše skupljale da bi im se izbrisalo pamćenje te da se ne sjećaju prošloga života pri reinkarnaciji, i od Mnemozine, rijeke sjećanja, gdje su također pili pripravnici. U Erebu živi Had sa svojom ženom Perzefonom, u palači, a tako su prikazani i na jednom vrču iz Italije. U predvorju palače sjedi trojica braće, suci: Minos, Eak i Radamant. Tamo je i Trivij (raskršće tri ceste) posvećen Hekati, na kome se sudilo dušama umrlih. Oni koji nisu činili ni velika djela niti velike grijehe bili su upućivani u Asfodel. Tko je činio loša djela i bio zao za svoga života bio je slan u Tartar. Za herojska djela završavalo se na Elizejskim poljanama. Nakon Ereba potrebno je prijeći, preko koje mrtve prevozi Haron u svome čamcu, a mrtvi mu plaćaju srebrnjacima. Kerber, troglavi pas, čuva vrata pravog podzemlja - Tartara.

Podzemna božanstva[uredi - уреди | uredi izvor]

Bogovi i božice u podzemlju utjeruju ljudima strah u kosti. Tu je naravno Tanatos, bog smrti crnih krila, koji reže kosu umirućima. Neke strašne božice su Kere koje sišu krv, Empuza ubija ljude na raskršćima, Lamija ubija djecu u snu, Hekata vlada čudovištima, dok se bogu sna Hipnou ne može odolijeti, on svladava i samog Zeusa. Poznate su osvetnice Uranove kćeri Erinije, Srde ili Furije.

Smrtnici u podzemlju[uredi - уреди | uredi izvor]

Ljudi nisu znali mnogo o Hadu jer se nitko nikad nije vratio iz njega. Jedino su ga razgledali Eneja i Heraklo koji je odavde odnio Kerbera zbog ispunjavanja svojih zadataka kralju Euristeju. Tu je bio Orfej koji je išao po Euridiku. Također je tu bio i Sizif koji je na vrijeme uspio pobjeći i Tezej kojeg je oslobodio Heraklo.

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Karte podzemnog svijeta u grčkoj mitologiji