Gospodarenje otpadom
Gospodarenje otpadom vrlo je složena djelatnost koja zahvaća sve grane gospodarstva, proizvodnje i potrošnje, a sadrži čitav niz postupaka i tehnologija od kojih se velik dio primjenjuje u različitim oblicima.
Postupci gospodarenja otpadom[uredi - уреди | uredi izvor]
U okviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, zastupljeni su sljedeći važniji postupci:
- Izbjegavanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava:
- Skupljanje i prijevoz otpada,
- Vrednovanje – uporaba otpada:
- odvojeno skupljanje,
- reciklaža,
- mehanička obrada,
- biološka obrada,
- termička obrada,
- kemijsko-fizikalna obrada,
- Konačno zbrinjavanje ostatnog otpada.
Obrada otpada[uredi - уреди | uredi izvor]
Mehaničko biološka obrada[uredi - уреди | uredi izvor]
Cilj mehaničko bioloških obrada je smanjiti volumen obrađenom komunalnom otpadu, kroz izdvajanje pojedinih vrsta otpada koje se mogu sirovinski iskoristiti.
Kompostiranje[uredi - уреди | uredi izvor]
Otpad se prevrće, rastresa i po potrebi vlaži, može se miješati dodacima poput kanalizacijskog mulja.
Fermentacija[uredi - уреди | uredi izvor]
Fermentacija je anaerobna biološka obrada otpada i češće se primjenjuje u obradi muljeva, pri čemu se stvara bioplin kao glavni produkt fermentacije.
Termička obrada[uredi - уреди | uredi izvor]
Djelotvoran ali skuplji način termičke obrade otpada, a osnovne vrste jesu: spaljivanje i piroliza
Odlaganje[uredi - уреди | uredi izvor]
Odlaganjem otpada razvijaju se procesom raspadanja organskog dijela deponijski plin, a u kontaktu s vodom nastaju procjedne vode, stoga odlagališta trebaju biti izvedena kako bi se spriječilo dugoročno onečišćenje okoliša.
