Gornja Jutrogošta

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Gornja Jutrogošta
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Opština/Općina Prijedor
Stanovništvo
Stanovništvo ((1991)) 337
Geografija
Koordinate 45°03′26″N 16°39′54″E / 45.0572°N 16.6650°E / 45.0572; 16.6650
Gornja Jutrogošta na karti BiH
Gornja Jutrogošta
Gornja Jutrogošta
Gornja Jutrogošta na karti BiH
Ostali podaci


Koordinate: 45° 03′ 26" SGŠ, 16° 39′ 54" IGD
Gornja Jutrogošta je naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u opštini Prijedor koja pripada entitetu Republika Srpska. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 337 stanovnika.[1]

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Gornja Jutrogošta je poljoprivredni kraj. Konfiguracija terena je pogodna za voćarstvo i vinogradarstvo, kao i za stočarstvo. Krajolik bogat vodom i prirodnim izvorima, kao i prekrasnim bražuljcima za odmor i uživanje. U selu se nalazi par napuštenih imanja koja bi uz minimalna ulaganja mogla da zadovolje potrebe sela i seoskog turizma. Jutrogošta je dobrim putevima povezana sa Prijedorom, Kozarskom Dubicom, Novim Gradom kao i Kostajnicom.

Selo Jutrogošta ima više zaseoka: Bojanića brdo, Zbijeg, Paratuše, Koreja, Došensko brdo, Rijeka, i druga. Od prezimena najviše su zastupljeni: Bojanići, Majstorovići, Javorići, Došeni, Đakovići, Balabani, a i Kneževići, Bulići, Pilipovića, Krneta, Radakovića, Vujinovića, Zorića, Banovića, Kunića, Đurića, Medića, Mutići, Rodići, Koralije, Pekije, Lajići, Trkulje, Bursaći, Šipke, Lukići, Kesari, Kačavende, Vile, Markovići,Jajcanin i drugi.

Jutrogošta ima tri riječice (potoci). Od njih tri najduža je Vragolovača koja izvire na sjeveru sela, na Ravnom Gaju, i teče prema jugu. U Brezičanima se ulijeva u Sanu, nakon pređenih 10km toka. Druga riječica je Crkvena koja izvire u zaseoku Zbijeg i nakon 2km toka ulijeva se u D. Jelovcu u riječicu Jelovaču. Treća je potočić Jovi potok. On iizvire ispod Bursaća, i teče na jug gdje kod brda Luplja naglim zavojem okreće i teče na sjever, tako da se ima osjećaj gledajući potok da teče uzbrdo.

Jedan od izvora Crkvene je izvor Vodica koji nikad he presušuje a voda je hladna i pitka kakva se samo poželjeti može. Tu gdje je izvor nekad je bila crkva ali niko ne zna kad. Ljudi su oruć njive izoravali ciglu, keramičke predmete itd. Imaju neke priče da je tu bio manastir, jer se ta cijela dolina zove Crkvena.

Istorija[uredi - уреди | uredi izvor]

Puzzle stub cropped.png Ovaj dio članka je u začetku.
Pogledajte kako uređivati članak i pomozite Wikipediji u njegovom proširenju.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Nacionalnost 1991.
Srbi 332
Muslimani 0
Hrvati 0
Jugosloveni 1
ostali 4
Ukupno 337

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Puzzle stub cropped.png Ovaj dio članka je u začetku.
Pogledajte kako uređivati članak i pomozite Wikipediji u njegovom proširenju.

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

U Jutrogošti se svake godine održavaju manifestacije kao što su: u maju memorijalni turnir „Braća Bojanić“, 12 jula slava sela sv. Petar i Pavle, u avgustu sabor srpskog pjevanja Kozare i Potkozarja.

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.. Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]