GoTo

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

GoTo je kontrolna struktura, odnosno naredba (komanda, engl. statement) koja postoji u mnogim programskim jezicima. Izvršava jednosmjerni prenos kontrole toka (programski skok) do odredjene lokacije u kodu programa. Lokacija se uglavnom identificira imenovanom labelom, ili rednim brojem linije. Stariji programski jezici su uglavnom imali ovu strukturu, dok kod novijih podrška varira.

Naziv[uredi - уреди | uredi izvor]

Naziv komande dolazi od engleske složenice go to sa značenjem idi na/do.

Programski jezici koji imaju goto, na različite načine i s različitim kombinacijama velikih i malih slova (kapitalizacija) su imenovali ovu naredbu, npr:

  • GO TO (kapitalno, razdvojene riječi) - Neke stare verzije Basica u Time-sharing sistemima;[1]
  • goto (samo verzalna slova) - C, C++, C#;
  • goto, Goto, GoTo ... (nebitna kapitalizacija) - Pascal i drugi programski jezici koji ne razlučuju kapitalizaciju identifikatora.

Upotreba[uredi - уреди | uredi izvor]

Sintaksa komande u svim jezicima je uglavnom ista:

goto <dest>

gdje destinacija može biti označena linijskim brojem (BASIC, FORTRAN 77) ili labelom, posebnom imenovanom "konstantom" (Pascal, C/C++). Naredba goto se obično upotrebljava unutar If-Then-Else blokova, na sledeći način:

if <expr> then goto <label>

Programski jezik Pascal zahtijeva deklaraciju labele, kao i bilo koje druge varijable, konstante ili tipa, dok se destinacija obilježava imenom labele iza koje slijedi dvotočka:

label DstX;
{ ... }

goto DstX;
{ ... }

DstX:
{ ... }

Upotreba naredbe goto naročito je bila česta u starijim programskim jezicima sekvencijalnoga karaktera, umjesto pozivanja potprograma (funkcija ili procedura), kako se to inače radi u proceduralnim i funkcijskim jezicima. Za razliku od poziva funkcije, koji vraća kontrolu toka programa natrag nakon izvršenja, naredba goto prenosi kontrolu toka samo u jednom smjeru. Zbog toga nije pogodna za strukturirano programiranje i pisanje pregledna, uredna programskoga koda, što je dovelo do kritika protiv upotrebe naredbe još 60-ih godina 20. stoljeća.[2]

Neki programski jezici ne podržavaju ovu naredbu, kao npr. Java, iako je u Javi goto rezervirana riječ (engl. keyword), što znači da se ne može koristiti za imenovanje identifikatora. Proceduralni programski jezici Pascal i C/C++ podržavaju goto, ali ne dopuštaju skakanje izvan dosega funkcije ili procedure. PHP nije imao goto sve do verzije 5.3.[3]

Primjeri[uredi - уреди | uredi izvor]

MS-DOS Batch / Windows CMD[uredi - уреди | uredi izvor]

@echo off

cls
@fpc program.pp -Sg -WN -Xs -XX
pause

if exist program.exe (
	@program.exe
) else (
	goto :err
)

exit

:err
echo.
echo Compilation error.
pause
exit

Varijacije[uredi - уреди | uredi izvor]

Razgranati Goto[uredi - уреди | uredi izvor]

Osim jednostavne naredbe, još u starijim, nestrukturiranim verzijama Fortrana i Basica postojala je i složenija kontrolna struktura - izračunati goto ili razgranati goto. Za razliku od obične goto instrukcije, razgranati goto omogućuje više od jedne destinacije za programski skok, u ovisnosti o vrijednosti kondicionalne varijable ili izraza (ekspresije) unutar razgranate strukture. U Fortranu sintaksa izgleda ovako:

goto (l1, l2, ... ln) <expr>

Na primjer:

GOTO (20, 30, 40) i

U ovom primjeru programski skok će se izvršiti na osnovi vrijednosti cjelobrojne varijable i. Za svako i = n, GOTO skače do one destinacije u listi (navedene u zagradi), za koju vrijedi da je njezin redni broj u listi jednak vrijednosti varijable i. Dakle:

? (i = 1) -> goto 20
? (i = 2) -> goto 30
? (i = 3) -> goto 40

Za bilo koju drugu vrijednost i različitu od 1, 2, 3, ne će se izvršiti nijedan od skokova.

Basic je imao sličnu razgranatu strukturu s istom funkcionalnošću, ON ... GOTO, odnosno GO TO ... OF ... (u ovisnosti o verziji Basica). Primjer upotrebe:

50 ON i GOTO 100, 200, 300, 400

Starija, manje poznata varijanta:[1]

50 GO TO N OF 100, 200, 300, 400

U modernijim, strukturiranim programskim jezicima, umjesto ove razgranate strukture koristi se različito nazvana naredba višestrukoga izbora: switch (C/C++), case (Pascal), select case (Fortran 90, QBasic, Visual Basic).

Slične naredbe[uredi - уреди | uredi izvor]

GoSub[uredi - уреди | uredi izvor]

GOSUB ili GO SUB je naredba u Basicu za pozivanje potprograma. Za razliku od GOTO naredbe u Basicu, koja vrši jednosmjeran transfer kontole toka, GOSUB omogućuje povratak na mjesto pozivanja, nakon izvršenja potprograma, pomoću ključne riječi RETURN.

GOSUB <expr> <...> RETURN

Kako je GOSUB ... RETURN konstrukcija u Basicu riješena na posve nestrukturiran način, iza koda glavnoga programa i prije početka pisanja potprograma mora se navesti ključna riječ STOP, da bi se osiguralo da program nakon izvršenja glavnoga dijela ne nastavi izvršavanje svih navedenih potprograma onim redom kojim su upisani.

Primjer:[4]

10 REM *** Rješavanje kvadratne jednačbe ***
20 PRINT "Koliki su koeficijenti a, b, c? "
30 INPUT A, B, C
40 GOSUB 500
45 IF (B^2 - 4*A*C) < 0 THEN 10
50 PRINT "Korijeni ove jednačbe su: "
60 PRINT "x1 = "; X1 "x2 = "; X2
70 STOP
500 REM *** Podprogram za determinantu ***
510 IF (B^2 - 4*A*C) < 0 THEN 600
520 X1 = (-B + (B^2 - 4*A*C)^(1/2)) / (2*A)
530 X2 = (-B + (B^2 - 4*A*C)^(1/2)) / (2*A)
540 GOTO 610
600 PRINT "Determinanta je manja od nule. "
610 RETURN
620 END

On ... GoSub[uredi - уреди | uredi izvor]

Slično kao razgranati GOTO, i GOSUB ima svoju razgranatu varijantu. GOSUB instrukcija koja odlučuje o programskom skoku na osnovi evaluacije izraza, ima sljedeći oblik:

ON <expr> GOSUB <d1, d2, d3, ... dn>

Manje popularna varijanta u nekim starijim BASIC interpreterima / Time-sharing sistemima:[1]

GO SUB <expr> OF <d1, d2, d3, ... dn>

Npr:

50 GOSUB X OF 110, 210, 320, 1400

Izvršenje:

x = 1 : GOTO 110;
x = 2 : GOTO 210;
x = 3 : GOTO 320;
x = 4 : GOTO 1400;
x < 1 : GOSUB se ne izvršava;
x > 4 : GOSUB se ne izvršava, jer su zadane samo 4 destinacije;

Break & Continue[uredi - уреди | uredi izvor]

U programskom jeziku C, osim goto postoje i naredbe za skok iz petlje. Naredba break prekida izvršavanje petlje unutar koje je pozvana vraćajući tok programa na lokaciju prije pojavljivanja petlje, dok continue ponovno testira brojač (ako je u pitanju for iteracija) ili uslov iteracije (kod while petlji). Primjeri korištenja break i continue skokova preuzeti su iz knjige Programski jezik C autora Dennisa Ritchieja i Briana Kernighana.[5]

  • Break
/* trim: remove trailing blanks, tabs, newlines */
int trim(char s[])
{
	int n;

	for (n = strlen(s)-1; n >= 0; n--)
		if (s[n] != ' ' && s[n] != '\t' && s[n] != '\n')
			break;

	s[n+1] = '\0';
	return n;
}
  • Continue
for (i = 0; i < n; i++)
	if (a[i] < 0) /* skip negative elements */
		continue;

	/* do positive elements */

Funkcije sa sličnim nazivom[uredi - уреди | uredi izvor]

GotoXY[uredi - уреди | uredi izvor]

Programski paket Borland Turbo Pascal ima u programskoj biblioteci proceduru GotoXY unutar programskoga modula CRT. Uprkos sličnosti u nazivu, njezina svrha nije kontrola toka kao kod naredbe goto, nego relociranje kursora u tekstualnom modu. Prototip procedure glasi:

procedure GotoXY(X,Y: Byte);

Parametri X i Y predstavljaju koordinate terminala.

Primjer u Pascalu koji crta dva okvira različite veličine u konzolnom programu:[6]

uses crt;

procedure makewin(x1,y1,x2,y2 : byte);
var
  i,j : byte;
begin
  { top }
  gotoxy(x1,y1); write(#201);
  for i:=x1+1 to x2-1 do write(#205);
  write(#187);

  { middle }
  for i:=y1+1 to y2-1 do
  begin
    gotoxy(x1,i); write(#186);
    for j:=x1+1 to x2-1 do write(' ');
    write(#186);
  end;

  { bottom }
  gotoxy(x1,y2); write(#200);
  for i:=x1+1 to x2-1 do write(#205);
  write(#188);
end;

begin
  clrscr;
  makewin(1,1,30,8);
  makewin(10,10,60,18);
  readkey;
end.

Programski paketi Turbo C i Turbo C++ tvrtke Borland takodjer su imali funkciju gotoxy() definiranu unutar conio.h. Deklaracija glasi:

void gotoxy(int x, int y);

Primjer u C-u:[7]

#include <stdio.h>
#include <conio.h>

int main()
{
   int x = 40, y = 20;
   clrscr();
   gotoxy(x, y);

   printf("gotoxy jumps to cursor position x%d y%d.", x, y);

   getch();
   return 0;
}

Vidi takođe[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 Željko Reljić, Branimir Makanec (1984). BASIC kompjuterski jezik. Tehnička knjiga, Zagreb. 
  2. Dijkstra, Edsger W. (March 1968). "Letters to the editor: Go-to statement considered harmful" (PDF). Communications of the ACM 11 (3): 147–148. 
  3. "PHP: goto - Manual". PHP.net. http://php.net/manual/en/control-structures.goto.php. 
  4. Željko Reljić, Branimir Makanec (1984). BASIC kompjuterski jezik. Tehnička knjiga, Zagreb. str. 84. 
  5. Brian W. Kernighan, Dennis M. Ritchie (1988). The C Programming Language (Second Edition). Prentice Hall. 
  6. Roby Joehanes. "Roby's Pascal Tutorial. Lesson 1, Chapter 6: Procedures and Functions". GeoCities. http://web.archive.org/20090525190625/www.geocities.com/siliconvalley/park/3230/pas/pasl1005.html. 
  7. "C conio.h gotoxy Programming". Code-Reference.com. https://code-reference.com/c/conio.h/gotoxy. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]