Funkcijsko programiranje

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Funkcijsko programiranje je programska paradigma koja tretira računanje kao evaluaciju matematičkih funkcija i izbjegava stanje i mutabilne podatke. Naglašava primjenu funkcija, kao suprotnost stilu imperativnog programiranja koji naglašava promjene u stanju.[1]

Šira koncepcija funkcijskog programiranja jednostavno definira skup zajedničkih briga i tema mjesto popisa distinkcija od ostalih paradigmi. Često se važnima smatraju funkcije višeg reda i prvorazredne funkcije, zatvaranja i rekurzija. Druga uobičajena svojstva funkcijskih programskih jezika su kontinuacije, Hindley-Milner sustavi inference tipova, nestriktne evaluacijske strategije (uključujući i "lijenost") te monade.

Funkcijski jezici uključuju APL, Erlang, Haskell, Lisp, ML i Scheme (u abecednom poretku).

Funkcijski programski jezici, napose "čisti funkcijski", su često istaknuti u akademskoj zajednici, za razliku od komercijalnog razvoja programske podrške. U drugu ruku, istaknuti funkcijski jezici korišteni u industriji i komercijalnim aplikacijama uključuju Erlang (konkurentne aplikacije),[2], R (statistika)[3], Mathematica (simbolička matematika),[4] Haskell,[5] [6] ML,[7] J i K (financijska analiza), te domenski-specifične programske jezike kao što je XSLT.[8][9]

Lambda račun je osnovica većine modela funkcijskog programiranja.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Hudak, Paul (September 1989). „Conception, evolution, and application of functional programming languages”. ACM Computing Surveys 21 (3): 359-411. Arhivirano iz originala na datum 2009-03-20. Pristupljeno 2008-09-23. 
  2. „Who uses Erlang for product development?”. Frequently asked questions about Erlang. Pristupljeno 27. 06. 2006.  #"The largest user of Erlang is (surprise!) Ericsson. Ericsson uses it to #write software used in telecommunications systems. Many (dozens) projects have #used it, a particularly large one is the extremely scalable AXD301 ATM switch." Other commercial users listed as part of the FAQ include: Nortel, Deutsche Flugsicherung (the German national air traffic control organisation), and T-Mobile.
  3. The useR! 2006 conference schedule includes papers on the commercial use of R
  4. Department of Applied Math, University of Colorado. „Functional vs. Procedural Programming Language”. Arhivirano iz originala na datum 2007-11-13. Pristupljeno 28. 08. 2006. 
  5. „Haskell and the Linspire Toolchain”. Arhivirano iz originala na datum 2007-03-14. Pristupljeno 2008-09-23. 
  6. „Why Functional Programming Matters to Credit Suisse”. Arhivirano iz originala na datum 2007-03-14. Pristupljeno 2008-09-23. 
  7. „Caml Trader: Adventures of a Functional Programmer on Wall Street”. Arhivirano iz originala na datum 2007-03-14. Pristupljeno 2008-09-23. 
  8. Dimitre Novatchev. „The Functional Programming Language XSLT - A proof through examples”. TopXML. Pristupljeno May 27. 
  9. David Mertz. „XML Programming Paradigms (part four): Functional Programming approached to XML processing”. IBM developerWorks. Pristupljeno May 27.