Galerija Branka Šotre

Šarića kuća (Galerija Branka Šotre) nalazi se u gradskoj čaršiji, u centru Stoca, Bosna i Hercegovina. Iz natpisa uklesanog u ploču iznad ulaznih vrata Šarića kuće (Galerija Branka Šotre) vidljivo je da je sagrađena (1734/1735) godine. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ovu odluku komisija je donijela na sjednici održanoj 6. do 12. maja 2003. godine, u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

Šarići spadaju među najstarije i najznamenitije muslimanske porodice u Hercegovini i Stocu. U prvoj polovini XVIII stoljeća Šarići sagradili su vrijedne zadužbine i bili prvi kapetani stolačke kapetanije. Jedan od najznačajnijih pripadnika ove porodice je bio Ismail-kapetan koji je jedno vrijeme bio vojvoda u Ljubinju i kasnije stolački kapetan od 1731. do 1761. godine. On je u Stocu sagradio džamiju, sibjan-mekteb, čatrnju i više dućana. Posebno je značajna kuća Ismail-kapetana Šarića u kojoj je on do smrti živio.

U oktobru 1961. godine Izvršno vijeće Narodne republike Bosne i Hercegovine donijelo je Odluku o Umjetničkoj galeriji u Sarajevu kojom Galerija dobija zaduženje «organizovanja i održavanja stalnih ekspozitura u većim mjestima Bosne i Hercegovine». Prva ekspozitura Galerije osnovana je u Stocu 28. jula 1963. godine, u rodnom gradu Branka Šotre. Galerija je nosila njegovo ime, a smještena je u prostor Šarića kuće. Šotrine grafike (ukupno 92), koje je on krajem pedesetih godina poklonio Umjetničkoj galeriji u Sarajevu, činile su stalnu postavku. Pored Šotrinih grafika, Galerija je posjedovala i jedanaest dijela različitih umjetnika.

Šarića kuća je zapaljena i uništena 26. jula 1993. godine, a izložena djela su izuzeta, od strane «ratnih vlasti». Nakon toga na njemu nisu vršeni nikakvi radovi konsolidacije i zaštite. Sačuvani su samo kameni zidovi do početka krovne konstrukcije koji propadaju. Od navedena 92 Šotrina grafička otiska, po saznanjima Galerije likovnih umjetnosti Bosne i Hercegovine, grafike zavedene pod rednim brojevima od 1 do 12 više ne postoje, odnosno postojao je samo jedan grafički otisak. Galerija likovnih umjetnosti Bosne i Hercegovine za grafike od rednog broja 13 do 92 posjeduje još jedan ili više otisaka.

Literatura

• Amra Hadžimuhamedović - Mogući pristupi obnovi historijskih gradskih područja u Bosni i Hercegovini s posebnim osvrtom na Stolac, Naslijeđe i identitet, Sarajevo, 1997.

Vanjski linkovi

• Časopis Most, Vojislav Vujanović - Traganje za izvornom inspiracijom
• Umjetnička galerija BiH