El Niño

Izvor: Wikipedia

El Niño predstavlja nazive za snažne temperaturne fluktuacije na površini Istočnog Pacifika, koje imaju uticaj na vremenske prilike u mnogim državama oko Pacifika. O njegovim uzrocima, odnosno mehanizmu pomoću kojeg djeluje na vremenske prilike ne postoji naučni konsenzus. Po dosadašnjim istraživanjima, El Niño najvjerojatnije postoji od završetka posljednjeg ledenog doba.

Sam naziv El Nino u španskom jeziku znači mali dječak i odnosi se na malog Isusa, jer se njegovi efekti najviše osjećaju oko Božića. La Niña znači mala djevojčica.

Opis fenomena[uredi - уреди]

Voda oko Indonezije je uobičajeno toplija nego kod Perua, a postoje i odgovarajauće razlike u zračnom pritisku iznad tih prostora. Tačnije, iznad južnoameričke obale pritisak je veći nego iznad Indonezije. Posljedično, vjetrovi koji pretežno pušu u ekvatorskom prostoru imaju relativno stalan smjer (od istoka prema zapadu). Kada dođe do obrtanja vjetrova, topla voda se premješta prema obali Perua što kao posljedicu ima kiše. Sa druge strane, za vrijeme jakih El Niña monsuni u Indiji izostaju usred preljeva hladne vode i zbog toga nastaju suše. El Niñov uticaj na klimu Evrope je relativno mali.

Nasuprot El Niñu, postoji i La Niña, koja je, zapravo, jako normalno stanje. Za vrijeme La Niñe, voda oko Indonezije je toplija nego uobičajeno što izaziva jače oluje i poplave dok u drugim dijelovima svijeta izaziva suše.

El Niño ima uticaj na klimu gotovo svih dijelova svijeta. On je s početka osamdesetih godina 20. vijeka prvi put skrenuo pažnju šire javnosti usred velikog broja smrti. Naziv „El Niño“ je prvi put upotrebljen u naučnoj javnosti 1892. godine, kada je kapetan Camilo Carilona na kongresu geografskog društva u Limi donio izvještaj da toplu struju ribari i moreplovci oko Perua zovu „El Niño“.

Uporaba pojma[uredi - уреди]

Za vrijeme gotovo cijelog 20. vijeka se smatralo da je El Niño lokalni fenomen i do 1982/83. godine nije bilo znatnog interesa naučne zajednice. El Niño se pojavljuje u periodima od dvije do sedam godina bar posljednjih tristo godina; većinom su u pitanju fenomeni slabijeg intenziteta.