Dromihet

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Dromihet (starogrčki, "Δρομιχαίτης") je oko 300. pne. bio vladar getskih plemena na obje strane donjeg toka Dunava (današnja Rumunjska i Bugarska). Antički izvori navode kako je vladao iz prijestolnice zvane Helis, koja se tradicionalno smješta u Vlašku nizinu. Neki od suvremenih historičara vjeruju da je Helis zapravo bio u Sveštariju današnjem bugarskom Ludogorju [1], na temelju ostataka tračkih grobova i velikih zgrada iskopanih godine 1982.

Antički izvori navode kako je godine 292. pne. porazio i zarobio Lizimaha, dijadosi|dijadoha koji je vladao Trakijom i pokušao osvojiti Dromihetovu zemlju. Dromihet je svom zarobljeniku priredio raskošnu gozbu na kojoj mu je servirano zlatno i srebrno posuđe, dok su Geti koristili samo drveno. Dromihet je na pitanje zašto odgovorio kako je njegova zemlja siromašna, te da želi pokazati kako je nema smisla osvajati. Lizimah je, impresioniran time, pristao s Dromihetom sklopiti savez i dati mu ruku njegove kćeri.

Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. Delev, P. (2000). „Lysimachus, the Getae, and Archaeology (2000)”. The Classical Quarterly, New Series 50 (Vol. 50, No. 2): 384–401. DOI:10.1093/cq/50.2.384. 

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi kôd]