Dekartov proizvod

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

U matematici, Dekartov (Kartezijanski) proizvod je direktni proizvod skupova. Ime je dobio po francuskom matematičaru Dekartu,[1] zahvaljujući čijem zasnivanju analitičke geometrije je postavljen temelj za ovaj koncept.

Dekartov proizvod A×B skupova A={x,y,z} i B={1,2,3}

Posebno, Dekartov proizvod dva skupa X (npr. skup tačaka na x-osi) i Y (npr. skup tačaka na y-osi), u oznaci X × Y, je skup svih mogućih uređenih parova kod kojih je prva komponenta element skupa X a druga komponenta element skupa Y (u primeru bi to bila cela ravan x0y):

[2]

Dekartov proizvod dva konačna skupa može se predstaviti tabelom, tako da su elementi jednog skupa raspoređeni u redove, a drugog u kolone. Tada se uređeni parovi mogu shvatiti kao ćelije u tabeli, gde je svaka određena svojim redom i kolonom.

Primeri[uredi - уреди | uredi izvor]

Proizvod nepraznih skupova[uredi - уреди | uredi izvor]

Neka su dati skupovi i .

U pitanju su različiti skupovi, tj. .

Špil karata[uredi - уреди | uredi izvor]

Špil od 52 karte

Na špilu od 52 karte se može ilustrovati dekartov proizvod. Špil ima 13 vrsta karata {A, K, Q, J, 10, 9, 8, 7, 6, 5, 4, 3, 2} i svaka vrsta se pojavljuje u četiri boje {♠, ♥, ♦, ♣}. Dekartov proizvod ovih skupova se sastoji od 52 uređena para svih mogućih karata.

Vrsta × boja daje sledeći skup {(A, ♠), (A, ), (A, ♦,), (A, ♣), (K, ♠), ..., (3, ♣), (2, ♠), (2, ), (2, ), (2, ♣)}.

Boja × vrsta daje sledeći skup {(♠, A), (♠, K), (♠, Q), (♠, J), (♠, 10), ..., (♣, 6), (♣, 5), (♣, 4), (♣, 3), (♣, 2)}.

U pitanju su različiti disjunktni skupovi.

Dvodimenzionalni koordinatni sistem[uredi - уреди | uredi izvor]

Kartezijanske koordinate tačaka

Glavni istorijski primer je kartezijanska ravan u analitičkoj geometriji. U cilju predstavljanja geometrijskih oblika na numerički način i dobijanja numeričkih informacija od ovakvih reprezentacija oblika, Rene Dekart je svakoj tački u ravni dodelio par realnih brojeva, nazvanih koordinatama. Obično se takav par prvih i drugih komponenata naziva x i y koordinata, respektivno. Skup svih takvih parova, odnosno kartezijanski proizvod ℝ × ℝ gde su ℝ realni brojevi, predstavlja skup svih tačaka u ravni.

Implementacija u teoriji skupova[uredi - уреди | uredi izvor]

Formalna definicija Dekartovog proizvoda sa aspekta teorije skupova sledi iz definicije uređenog para. Najčešća definicija uređenog para je , koju je dao Kuratovski. Iz definicije sledi da je , gde je partitivni skup. Dakle, postojanje Dekartovog proizvoda bilo koja dva skupa u Cermelo-Frenkel teoriji skupova je posledica aksiome para, aksiome unije, aksiome partitivnog skupa, i sheme separacije. Pošto se funkcije najčešće definišu kao specijalan slučaj relacija, a relacije se definišu kao podskup Dekartovog proizvoda, sledi da je Dekartov proizvod suštinski neophodan za većinu drugih definicija.

Nekomutativnost i neasocijativnost[uredi - уреди | uredi izvor]

Neka su A, B, C i D skupovi.

Dekartov proizvod nije komutativan,

,

jer su koordinate uređenih parova permutovane, osim ako je ispunjen jedan od sledećih uslova[3]:

  • A je jednako B,
  • bar jedan od skupova A i B je prazan.

Primeri:

  • Skupovi A i B su različiti. Na primer: A = {1,2}; B = {3,4}

A × B = {1,2} × {3,4} = {(1,3), (1,4), (2,3), (2,4)}

B × A = {3,4} × {1,2} = {(3,1), (3,2), (4,1), (4,2)}

  • Skupovi A i B su jednaki. Na primer: A = B = {1,2}
A × B = B × A = {1,2} × {1,2} = {(1,1), (1,2), (2,1), (2,2)}
  • Jedan od skupova A ili B je prazan. Na primer: A = {1,2}; B = ∅

A × B = {1,2} × ∅ = ∅

B × A = ∅ × {1,2} = ∅

U opštem slučaju, Dekartov proizvod nije asocijativan (osim ako je jedan od skupova prazan).

Na primer, ako je A = {1}, onda je (A × A) × A = {((1,1),1)} ≠ { (1,(1,1)) } = A × (A × A).

Dekartov proizvod u odnosu na presek, uniju, podskup[uredi - уреди | uredi izvor]

Skupovna jednakost (A∩B)×(C∩D)=(A×C)∩(B×D) ilustrovana na primeru skupova A={x∈ℝ:2≤x≤5}, B={x∈ℝ:3≤x≤7}, C={y∈ℝ:1≤y≤3}, i D={y∈ℝ:2≤y≤4}.
(A∪B)×(C∪D)≠(A×C)∪(B×D) grafički prikaz
Skupovne jednakosti A×(B∩C)=(A×B)∩(A×C), A×(B∪C)=(A×B)∪(A×C) i A×(B\C)=(A×B)\(A×C) ilustrovane skupovima A={y∈ℝ:1≤y≤4}, B={x∈ℝ:2≤x≤5} i C={x∈ℝ:4≤x≤7}.

Dekartov proizvod se lepo ponaša u odnosu na presek skupova.

[4]

Međutim, skupovna jednakost ne važi ukoliko presek zamenimo sa unijom.

U stvari, važi sledeća jednakost:

Za razliku skupova važi identitet:

Sledeće skupovne jednakosti ilustruju distributivnost dekartovog proizvoda i skupovnih operacija[3]

,

,

,

[4].

Za podskupove važi sledeće:

Ako je onda je ,

Ako su A,B onda je [5].

Kardinalnost[uredi - уреди | uredi izvor]

Kardinalnost (kardinal ili kardinalni broj) je broj elemenata skupa. Na primer, neka su data dva skupa: A = {a, b} i B = {5, 6}. Skupovi A i B imaju po dva elementa. Njihov Dekartov proizvod, u oznaci A × B, daje novi skup koji se sastoji od sledećih elemenata:

A × B = {(a,5), (a,6), (b,5), (b,6)}.

Svaki element skupa A se uparuje sa svakim elementom skupa B. Svaki uređeni par je element u rezultujućem skupu A × B. Broj različitih elemenata u Dekartovom proizvodu skupova jednak je proizvodu broja elemenata skupova čiji se Dekartov proizvod računa; u ovom slučaju je 2·2=4. Kardinalni broj dobijenog skupa, jednak je proizvodu kardinalnih brojeva skupova čiji se Dekartov proizvod računa. Dakle,

||A × B| = |A| · |B|.

Slično,

||A × B × C| = |A| · |B| · |C|

i tako dalje.

Skup A × B je beskonačan ako je bar jedan od skupova A ili B beskonačan a drugi skup je neprazan.[6]

-arni proizvod[uredi - уреди | uredi izvor]

Dekartovo stepenovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Dekartov kvadrat (ili binarni Dekartov proizvod) skupa X je Dekartov proizvod X2 = X × X. Primer ovog proizvoda je dvodimenzionalna ravan R2 = R × R gde je R skup realnih brojeva: R2 je skup svih tačaka (x,y) gde su x i y realni brojevi (vidi Dekartov koordinatni sistem).

Dekartov stepen skupa X može se definisati kao:

Odgovarajući primer je R3 = R × R × R, gde je R skup realnih brojeva. Opštiji primer je Rn.

n-arni Dekartov stepen skupa X je izomorfan prostoru funkcija koje preslikavaju skup od n elemenata u skup X. Kao specijalan slučaj, 0-arni Dekartov stepen od X može se uzeti jednoelementni skup i odgovarajuće prazno preslikavanje sa kodomenom X.

Konačni n-arni proizvod[uredi - уреди | uredi izvor]

Dekartov proizvod može se uopštiti na n-arni Dekartov proizvod sa n skupova X1, ..., Xn:

Ovako definisan proizvod je skup n-torki. Ako se n-torke definišu kao ugnježdeni uređeni parovi, onda se skup n-torki može poistovetiti sa (X1 × ... × Xn−1) × Xn.

Beskonačni proizvodi[uredi - уреди | uredi izvor]

Moguće je definisati Dekartov proizvod za proizvoljnu (beskonačnu) indeksiranu familiju skupova. Ako je I proizvoljan skup indeksa, i familija skupova indeksiranih sa I, tada se Dekartov proizvod skupova u X definiše kao

što predstavlja skup svih funkcija definisanih na skupu indeksa tako da vrednost funkcije za određeni indeks i bude elemenet skupa Xi. Čak i kada je svaki od Xi neprazan, Dekartov proizvod može biti prazan ako ne pretpostavimo da važi aksioma izbora (koja je ekvivalentna tvrđenju da je svaki takav proizvod neprazan).

Za svako j iz I, funkcija

definisana sa naziva se j-ta projekcija.

Važan slučaj je kada je skup indeksa skup prirodnih brojeva : ovaj Dekartov proizvod je skup svih beskonačnih sekvenci gde je i-ta koordinata iz odgovarajućeg skupa Xi. Na primer, svaki element proizvoda

može se predstaviti kao vektor sa prebrojivo mnogo realnih koordinata. Ovaj skup se najčešće označava sa , ili .

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Merriam-Webster Online Dictionary Pristupljeno 23.11.2015.
  2. Warner, S: Modern Algebra, page 6. Dover Press, 1990.
  3. 3,0 3,1 Singh, S. Cartesian product. Pristupljeno 24. 11. 2015.
  4. 4,0 4,1 Dekartov proizvod na PlanetMath.org.
  5. Dekartov proizvod podskupova na https://proofwiki.org/ Pristupljeno 29.11.2015.
  6. Peter S. (1998). A Crash Course in the Mathematics Of Infinite Sets. St. John's Review, 44(2), 35–59. Retrieved August 1, 2011, from http://www.mathpath.org/concepts/infinity.htm

Spoljašnje veze[uredi - уреди | uredi izvor]