Crna murva
| Crna murva | |
|---|---|
| |
| Plodovi crne murve | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Angiospermae |
| Razred: | Eudicots |
| Red: | Rosales |
| Porodica: | Moraceae |
| Rod: | Morus |
| Vrsta: | M. nigra |
| Dvojni naziv | |
| Morus nigra L. | |
Crna murva ili Crni dud (lat. Morus nigra), cvatuća je biljka iz porodice Moraceae, porijeklom iz sjeverozapadne Azije. Biljka je poznata i po velikom broju kromosoma, 308 individualnih tj. 154 para.
Opis[uredi | uredi kod]
Crna je murva listopadno stablo, visine do 15 metara. Listovi su dugi do 20 cm, širine do 10 cm. Plodovi su crne boje, veličine do 3 cm, kod nas dozrijevaju od mjeseca lipnja.
Prehrambena vrijednost[uredi | uredi kod]
.JPG)
Prehrambena vrijednost:
- bjelančevine = 1.44 g
- masti=0.39 g
- ugljikohidrati=9.8 g
- vlakna=1.7 g
- šećer=8.1 g
- kalcij mg=39
- željezo mg=1.85
- magnezij mg=18
- fosfor mg=38
- kalij mg=194
- natrij mg=10
- cink mg=0.12
- vitC mg=36.4
- thiamin mg=0.029
- riboflavin mg=0.101
- niacin mg=0.62
- vitB6 mg=0.05
- folate ug=6
- choline mg=12.3
Uzgoj i uporaba[uredi | uredi kod]
Biljka se naturalizirala u skoro cijeloj Europi (na sjever do južne Švedske), uključujući i Ukrajinu, na istok je raširena sve do Kine. Najvažnija primjena je za jelo, kod nas i za pečenje rakije. U Europu je prvo unešena oko 1500. godine, kako bi je se koristilo za ishranu dudova svilca, što se pokazalo pogrešnim, jer ličinke preferiraju lišće bijele murve. Plod je ukusan, hranjiv, bogat vitaminom C, te antocijanima. Osim plodova listovi i mlade grančice, kao i kora, koriste se u narodnoj medicini, prije svega u Kini i Indiji. Plodovi i listovi mogu se koristiti i za dobivanje prirodnih bojila za tkanine. Može se uzgojiti iz sjemena, cijepljenjem, te reznicama.
Literatura[uredi | uredi kod]
- Rittig, I. Voćarstvo, Zagreb 1942.
