Classis Misenensis

Izvor: Wikipedia
Rmn-military-header.svg

Ovaj članak je dio serije:

Oružane snage Drevnog Rima
800. pne. – 476. n.e.

Strukturna historija
Rimska vojska (Tipovi jedinica i činovi,
legije, pomoćne snage, Generali)
Rimska mornarica (Flote, Admirali)
Historija pohoda
Popis ratova i bitaka
Odlikovanja i kazne
Tehnološka historija
Vojno inženjerstvo (castra,
Opsadne sprave, Lukovi, Ceste/putevi)
Osobna oprema
Politička historija
Strategija i taktika
Pješadijske taktike
Granice i fortifikacije (limes,
Hadrijanov zid)

Classis Misenensis (na latinskom doslovno: "Mizenska flota") je bila glavna flota rimske carske rimske mornarice. Ime je dobila po gradu Mizenumu u blizini Napulja, gdje se nalazilo njeno sjedište, odnosno glavna luka, poznat kao Portus Julius.

Osnovao ju je car August godine 27. pne. kao dio opsežnih reformi tadašnje rimske vojske. Njome je zamijenjena dotadašnja glavna flotna eskadra, koja je sjedište imala u Ostiji. Na čelu Classis Misenensisa je bio posebni admiral, odnosno praefectus classis, neposredno odgovoran caru. Glavno područje djelovanja flote je trebao biti zapadni Mediteran.

Iako je prilikom nastanka vjerojatno bila najimpresivnija pomorska sila svog vremena, Classis Misenensis u godinama i vijekovima koji su slijedili zbog dugotrajnog mira, poznatog kao pax Romana, nije imala prilike borbeno djelovati. Njeno ljudstvo, koje je uglavnom bilo porijeklom iz Egipta, je umjesto toga često korišteno kao radna snaga, odnosno u Koloseumu za naumahije, rekonstrukcije pomorskih bitaka. Ponekad bi se mornari koristili i kao vojnici u kopnenim operacijama, pa je u tu svrhu Neron formirao I legiju Classis. Jedna od njenih najpoznatijih akcija je, pak, bila mirnodopske prirode - evakuacija, odnosno pokušaj evakuacije rimskih građana za vrijeme erupcije Vezuva prilikom čega je stradao njen komandant, poznati učenjak Plinije Stariji.

Flota je, pak, već borbena djelovanja iskusila tek od 3. vijeka, kada je sudjelovala u ratovima protiv Sasanidskog Carstva, odnosno među zavađenim rimskim vojskovođama. Nakon bitke kod Helesponta 324. ju je car Kontantin Veliki premjestio u novu prijestolnicu Konstantinopol.

Izvori[uredi - уреди]