Buitreraptor

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Buitreraptor
Buitreraptor NT.jpg
Restauracija
Status zaštite
Status iucn3.1 EX.svg

Status zaštite: Izumrli ({{{kada}}}) (IUCN 3.1)

Naučna klasifikacija
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Porodica: Dromaeosauridae
Potporodica: Unenlagiinae
Rod: Buitreraptor
Makovicky, Apesteguía & Agnolin, 2005.
Vrsta: Buitreraptor gonzalezorum
Makovicky, Apesteguía & Agnolin, 2005.

Buitreraptor je bio grabežljiv teropod-dromeosaurid, koji je tokom perioda krede nastanjivao Argentinu.

Buitreraptor je opisan 2005. godine. Tipična vrsta je Buitreraptor gonzalezorum. Bio je veličine pijetla i imao vrlo izduženu glavu i mnogo malih zuba.

Opis[uredi - уреди | uredi izvor]

Veličina u usporedbi sa čovjekom
Odljev skeleta, Field Museum of Natural History

Buiteraptor je bio prilično malen dinosaur. Gregory S. Paul je 2010. procijenio njegovu dužinu na 1,5 metara, a težinu na tri kilograma.[1]

Buitreraptor ima neke fizičke osobine koje nisu tipične za sjeverne dromeosauride poput Velociraptora.

Buitreraptor je imao tanku, ravnu i jako izduženu njušku sa mnogo malih zuba bez nazubljenja i rubova pogodnih za rezanje; bili su i jako zakrivljeni i spljošteni.[2][3] Zbog toga su naučnici koji su ga prvi opisali zaključili da on nije lovio relativno velik plijen, kao neki drugi dromeosauridi, već malene životinje poput guštera i sisara. Njegovi prednji udovi bili su dugi i završavali su rukama sa po tri prsta. Bili su proporcionalno kraći nego kod drugih dromeosaurida, te otprilike jednake dužine, suprotno nego kod njegovih srodnika, kod kojih su oni bili različite dužine sa znatno dužim drugim prstom.

Njegovo tijelo u cjelini je također bilo vrlo izduženo, sa plitkim grudnim košem. Srpasta kandža na drugom nožnom prstu bila je relativno kratka i široka.

Perje[uredi - уреди | uredi izvor]

Royal Ontario Museum, Toronto, Kanada

Do sada nisu pronađeni fosilni ostaci perja kod Buitreraptora. Međutim, ono je pronađeno kod njegovih srodnika poput Microraptora i Sinornithosaurusa. Budući da su oni, kao njegovi vrlo bliski srodnici, imali perje, vrlo je vjerovatno da ga je imao i Buitreraptor. Prema Sebastianu Apesteguii, to je isto kao i rekonstruiranje izumrle vrste majmuna sa krznom, budući da svi današnji majmuni imaju krzno.[4]

Paleobiogeografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Osim Buitreraptora, jedini poznati dromeosauridi sa južnih kontinenata bili su Neuquenraptor, Austroraptor i Unenlagia iz Južne Amerike (otkriveni ranije, tokom 2005.), Rahonavis (koji se prije smatrao pravom pticom) sa Madagaskara, te neidentificirana vrsta iz Australije, od koje su pronađeni jedino zubi. To otkriće na južnoj hemisferi pomoglo je naučnicima da razjasne da je porodica dromeosaurida bila rasprostranjenija po svijetu nego što se prije smatralo. Dokazi ukazuju na to da su se dromeosauridi prvi put pojavili tokom perioda jure, kada su kontinenti bili mnogo bliži jedan drugom nego danas. Otkrićem Buitreraptora naučnici su predložili da su se dromeosauridi pojavili prije oko 180 miliona godina, prije nego što se Pangea razdvojila.[5][6] Međutim, drugi paleontolozi u kasnijim su istraživanjima određivali vrijeme nastanka kao prije 160 miliona godina.[7]

Naučnici smatraju alternativnom mogućnošću da su dromeosauridi potekli sa drevnog kontinenta Laurazije na sjeveru, te tokom perioda krede migrirali na južni kontinent Gondvanu, budući da vrste sa južne hemisfere imaju osobine koje ne dijele sa svojim svejernim srodnicima. U la Buitreri su također pronađeni ostaci kopnenih krokodila, pterosaura, najvećih poznatih rinhocefala, zmija sa udovima, iguanidskih guštera, kornjača iz porodice Chelidae, sisara, te riba dvodihalica.[5]

Filogenija i diskusija o letu[uredi - уреди | uredi izvor]

Odljevi skeleta Buitreraptora (ispred) i Deinonychusa (iza), Field Museum of Natural History

Buitreraptor pokazuje raznovrsne osobine koje se mogu naći kod dromeosaurida, trudontida i ptica. Godine 2005. priključen je porodici Dromaeosauridae. Kladistička analiza naučnika koji su ga opisali pokazala je da spada u potporodicu Unenlagiinae unutar već spomenute porodice.

Otkriće Buitreraptora također je postalo predmet diskusije među naučnicima zbog pitanja da li se let mogao razviti neovisno kod ptica i dromeosaurida ili je naslijeđen od zajedničkog pretka koji ja također mogao letjeti.[8] Neki naučnici smatraju da je Rahonavis, srodnik Buitreraptora, mogao letjeti. Međutim, dokazi leta nisu nesumnjivo otkriveni kod drugih dromeosaurida, što je navelo neke naučnike da predlože da su dromeosauridi razvili let neovisno o pticama, u slučaju da je Rahonavis zaista bio sposoban za let.

Otkriće i naziv[uredi - уреди | uredi izvor]

Tokom ekspedicije u Patagoniji (Argentina) koju su 2004. predvodili Sebastián Apesteguia i Peter Makovicky, u pješčaru su pronađena četiri skeleta Buitreraptora.

Buitreraptor je tokom kasne krede (cenoman-turon, prije oko 94 miliona godina), kada je Južna Amerika bila izoliran kontinent kao i Australija danas, nastanjivao područje formacije Candeleros. Otkriven je na slavnom nalazištu fosila poznatom pod nazivom La Buitrera ("leglo lešinara"). Mada su dinosauri na tom nalazištu rijetki, u jednom obližnjem prije toga je pronađen Giganotosaurus, jedan od najvećih poznatih dinosaura mesoždera.[5]

Buitreraptor gonzalezorum je jedina poznata vrsta roda Buitreraptor. Naziv su joj dali Macovicky, Apesteguía i Federico Agnolín. Naziv roda znači "napadač lešinara", od španske riječi za lešinara - buitre, što se odnosi na La Buitreru, te od latinskog raptor, "otimač". Naziv vrste dat im je u čast braće Fábiana i Jorgea Gonzáleza, koji su realizovali većinu iskopavanja i pripremanja fosila.[5]

Holotipni primjerak, MPCA 245, sastoji se od nepotpunog skeleta sa lubanjom odrasle jedinke. Paratip je MPCA 238, krsna kost sa desnom karlicom i desnim zadnjim udom.[5] Druga dva primjerka još uvijek nisu opisana.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Paul, G.S., 2010, The Princeton Field Guide to Dinosaurs, Princeton University Press p. 139
  2. Gianechini, F.A.; Apesteguía, S., Makovicky, P.J (2009). "The unusual dentiton of Buitreraptor gonzalezorum (Theropoda: Dromaeosauridae), from Patagonia, Argentina: new insights on the unenlagine teeth". Ameghiniana 46 (4): 29R. 
  3. Gianechini, F.A.; Makovicky, P.J, Apesteguía, S. (2011). "The teeth of the unenlagiine theropod Buitreraptor from the Cretaceous of Patagonia, Argentina, and the unusual dentition of the Gondwanan dromaeosaurids". Acta Palaeontologica Polonica 56 (2): 279–290. 
  4. National Geographic: "New Birdlike Dino Adds to Debate on Origins of Flight", 18-10-2005.
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 5,4 Makovicky, Peter J.; Apesteguía, Sebastián; Agnolín, Federico L. (2005). "The earliest dromaeosaurid theropod from South America". Nature 437: 1007–1011. Bibcode:2005Natur.437.1007M. PMID 16222297. doi:10.1038/nature03996. 
  6. EurekAlert!: "Newly discovered birdlike dinosaur is oldest raptor ever found in South America: Relative of Velociraptor rewrites evolutionary charts", 12-10-2005.
  7. Hu, D.; Hou, L.; Zhang, L.; Xu, X. (2009), "A pre-Archaeopteryx troodontid theropod from China with long feathers on the metatarsus", Nature 461 (7264), DOI:10.1038/nature08322 
  8. New Scientist: "Feathered flight, so good they did it twice?", 15-10-2005.

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]