Braća Kadić

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Braća Muhamed i Reuf Kadić predstavljaju istaknute bosanskohercegovačke stvaraoce, koji među prvima uvode ideje moderne u arhitekturu Sarajeva prije Drugog svjetskog rata.

Muhamed Kadić[uredi - уреди | uredi izvor]

Muhamed Kadić je rođen 1906. godine u Mostaru. Na Arhitektonski fakultet u Pragu upisao se 1926. godine. Zbog revolucionarne agitacije, bio je protjeran iz Češke 1932. godine, a istovremeno mu je zabranjen povratak u domovinu. Promjenom političkih okolnosti, vratio se u Sarajevo. Diplomirao je u Pragu tek 1939. godine.

Najveći dio radnog vijeka posvetio je planiranju i izgradnji industrijskih i poljoprivrednih objekata. Dobitnik je nagrade ZAVNOBiH-a 1982. godine, Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva te nagrade "27. juli" 1978. god. Dopisnim članom Akademije nauka i umjetnosti BiH postao je 1973., a redovni dvije godine kasnije.

Reuf Kadić[uredi - уреди | uredi izvor]

Reuf Kadić je rođen 1908. godine u Sarajevu. Započeo je studij u Pragu 1927. godine, ali se, zajedno sa bratom, često vraćao u Sarajevo, gdje je radio za arhitektonske biroe zarađujući novac potreban za školovanje. Godine 1930. vlasti mu oduzimaju pasoš radi njegovih liberalnih političkih ideja.

Tokom studija je povremeno dolazio u Sarajevo i radio u građevinskom poduzeću ”Rad”, te do 1934. godine nakupio više od tri godine takvoga rada. Radio je na različitim gradilištima i sudjelovao u projektiranju gradske bolnice u Brčkom, općinskih ureda, stanova i zgrade carinarnice u Metkoviću, zgrade Deutz i Benau i kuće Radulović u Sarajevu, armirano-betonskih mostova u Bihaću, Tuzli i Mostaru. Također je sudjelovao u natječaju za projekt Palače Burze u Beogradu.

Nakon ponovnog izdavanja pasoša, odlazi u Prag gdje završava studij 1934. godine. U novembru 1935. godine počeo je raditi u Vakufskoj direkciji u Sarajevu i tada je projektovao i realizirao preko pedeset projekata. U periodu 1951-74. godine prestaje sa radom u Zemaljskom projektantskom zavodu i počinje sa pedagoškim radom u sarajevskoj Građevinskoj srednjoj tehničkoj školi. Reuf Kadić je 1963. godine iz Građevinske srednje tehničke škole prešao u Energoinvest, u Službu za nadzor i investicije, a 1965. godine postaje direktor za kapitalnu izgradnju banjalučke Tvornice celuloze i viskoze.Po umirovljenju 1967. godine pa sve do iznenadne smrti 1974. godine, povremeno se bavio arhitekturom, uglavnom na reviziji/pregledu arhitektonskih projekata.[1]

Neboder JAT-a, arhitektonsko djelo Reufa Kadića, a po nekim izvorima zajedničko djelo dvojice braće Kadić

Arhitektonska ostvarenja[uredi - уреди | uredi izvor]

Godine 1940. Braća Reuf i Muhamed Kadić 1940. godine osnivaju svoj samostalni projektantski studio u Sarajevu. Ovaj studio je ostao aktivan do 1942. godine. Nakon toga sele se u Dubrovnik. Tada privremeno obustavljaju svoju profesionalnu projektantsku karijeru do kraja II svjetskog rata. Nakon rata zapošljavaju se u Projektantski zavod Narodne Republike Bosne i Hercegovine gdje su svoje prethodno projektantsko iskustvo stavili u funkciju obnove.

Njihove građevine, koje karakteriziraju čiste funkcionalne forme, sačuvale su se do danas. Iza sebe su ostavili niz ostvarenja koja predstavljaju avangardu arhitektonskih djela.

Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača u Mostaru, arhitektonsko djelo Reufa Kadića
  • Uz ovaj objekat je i popularno nazvani Neboder JAT-a, po projektu braće Kadić.
  • Stambeni kompleks na Džidžikovcu od 7 zgrada urađenih 1948 i jednom iz 1959, po zajedničkom projektu braće Kadić[5] Tok građenja i tehnologije izgradnje kompleksa Džidžikovac u zimskim uslovima, dio je istorije bosanskohercegovačke arhitekture. Izgradnja se odvijala uz pomoć takozvanih zatvorenih skela, unutar kojih se gradilo u svim vremenskim uslovima.

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]