Boto (delfin)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Boto (delfin)
Inia.jpg
Boto - amazonski dupin, u jednom zoološkom vrtu.
Status zaštite
Status iucn3.1 VU.svg

Status zaštite: Osjetljivi (IUCN 3.1)

Naučna klasifikacija
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Podrazred: Eutheria
Red: Cetacea
Podred: Odontoceti
Porodica: Iniidae
Gray, 1846.
Rod: Inia
Vrsta: I. geoffrensis
Dvojni naziv
Inia geoffrensis
Blainville, 1817.
Cetacea range map Amazon River Dolphin.PNG
Rasprostranjenost boto dupina

Boto (lat. Inia geoffrensis), lokalno i boutu, kojeg često nazivaju i amazonskim riječnim dupinom, riječni je dupin koji živi u rijekama Južne Amerike. Dok su se ranije dupini u Orinoku i Madeiri povremeno smatrali samostalnim vrstama, danas se misli da su to podvrste amazonskog dupina, bota.

Osobine[uredi - уреди | uredi izvor]

Amazonski dupini su dugi oko 2-3 m a teški 100 do 160 kg. Boja im se s godinama mijenja. Mlade životinje su srebrno sive, dok starije životinje postaju ružičaste. Glave su im okruglaste s dugom njuškom koja izraženo podsjeća na ptičji kljun. Oči su im doduše zakržljle, ali još uvijek posjeduju vid. Među svim riječnim dupinima samo oni imaju tvrde, čekinjaste dlake na njuškama.

Rasprostranjenost[uredi - уреди | uredi izvor]

Postoje tri prostorno razdvojene populacije, sve u rijekama sjevernog dijela Južne Amerike:

  • I. g. geoffrensis, koji žive u Amazoni i njenim mnogim pritokama,
  • I. g. boliviensis, koji živi u Rio Madre koja je, istina, pritoka Amazone, ali je od nje odvojena nizom brzica i vodopada,
  • I. g. humboldtiana, koji živi u Orinoku i njegovim pritokama.

Način života[uredi - уреди | uredi izvor]

Boto je samotnjačka životinja i rijetko ju se viđa s drugim pripadnicima svoje vrste. Izbjegava velike riječne tokove i rađe se zadržava u mirnim, stajaćim ili čak pomalo močvarnim rukavcima uz glavni tok. Tu mu nije potreban njegov ionako loš vid, nego se u potpunosti oslanja na svoje izvrsno razvijene sposobnosti eho-lociranja. Njihov prirodni sonar je vjerojatno najrazvijeniji među svim kitovima i uz njegovu pomoć lovi plijen koji se sastoji pretežno od malih riba. Ne rone dugo, i izlaze na površinu po zrak gotovo svakih pola minute. Manje su aktivni od oceanskih dupina i gotovo uopće ne iskaču iz vode.

Ostalo[uredi - уреди | uredi izvor]

Boto je od svih vrsta riječnih dupina najmanje ugrožen, no ipak ga IUCN vodi kao takvog. Povremeno se uplete u ribarske mreže ili zbog znatiželje u propeler. Regionalno ga ribari ubijaju smatrajući ga konkurentom u lovu riba. Amazonski dupini su potencijalno ugroženi i branama na rijekama kao i njihovim zagađivanjem.

Neki indigeni narodi u tim područjima vjeruju, da čovjek koji se utopi postaje boto. U tom svom novom životu on zadržava sposobnost da se povremeno vrati među ljude.

U donjem toku Amazone živi još jedna vrsta dupina, tukuši (Sotalia fluviatilis). To je dupin čija jedna, morska, podvrsta živi u Atlantiku uz obale Južne Amerike i povremeno zalazi u velike rijeke, dok druga, riječna (manja rastom), nastanje veće riječne tokove i jezera u porječju Amazone. Sasvim je različita vrsta od amazonskog riječnog dupina[1]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Životinje, velika ilustrirana enciklopedija, Mozaik knjiga, Zagreb, ISBN 953-196-088-7 str. 169
Wikispecies-logo.svg
Wikivrste imaju podatke o: