Bob

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Bob je zimski sport u kom se takmičari pokušavaju u što kraćem vremenu spustiti po dogovorenoj zaleđenoj stazi u specijalnim aerodinamičnim sankama, koje se također nazivaju bob. Izumljen je u Engleskoj 1860tih Bob je standardni sport na Zimskim olimpijskim igrama od 1924. godine.

Istorija[uredi - уреди | uredi izvor]

Bob kao sport je prvi put prikazan u Švicarskoj, krajem 19. vijeka.[1] Prva takmičenja su se državala na zaleđenim putevima. U početku se takmičilo 5 do 6 članova posade u jednom bobu, da bi kasnije bile propisane dvije discipline: bob četverosjed i bob dvosjed.ref>"Rounding The Zigzag Turn Of A Bobsleigh Run", April 1932, Popular Science photo of wooden bobsleigh used in early 1930s</ref>

1923. godine je osnovana Međunarodna bob federacija ili kraće FIBT (skraćenica od francuskog naziva Fédération Internationale de Bobsleigh et de Tobogganing). Već na Zimske olimpijske igre 1924. uvrštena je disciplina boba četverosjeda, a na ZOI 1932. i disciplina dvosjeda, i to samo za muškarce. Te dvije discipline su bile u programu svih igara od tada, osim na ZOI 1960. kada je bob bio privremeno van programa. Žene su se u olimpijska takmičenja uključile u disicplini dvosjed na ZOI 2002.

Osim na Zimskim olimpijskim igrama takmičenja u bobu se održavaju kroz Svjetska i Evropska prvenstva, kao i Svjetski kup. Najuspješnije nacije u bob takmičenjima su Švicarska, Njemačka i Kanada, a dobre predstavnike povremeno imaju i Italija, Rusija, SAD i Austrija.

Discipline[uredi - уреди | uredi izvor]

Bob četverosjed u fazi starta
Bob dvosed

Postoje dvije discipline boba: četverosjed i dvosjed. Dok se muškarci takmiče u obje discipline, žene se takmiče samo u dvosjedu. Za svaku disciplinu su strogo propisane dimenzije boba:

  • maksimalna dužina boba od 3,8 m (četverosjed) odnosno 2,7 m (dvosjed)
  • maksimalna težina uključujući posadu 630 kg (četverosjed) odnosno 390 kg (dvosjed) i 340 kg (ženski dvosjed)

Da bi postigli dozvoljenu maksimalnu težinu posada smije u bob dodati odgovarajući broj metalnih tegova. Razlog je naravno taj što teži bob postiže veću brzinu spuštajući se stazom. Prije uvođenja pravila o maksimalnoj težini u bobu su u pravilu nastupali teži takmičari.

Posada se sastoji od pilota, kočničara i u slučaju četverosjeda još dva člana posade. Za uspješan nastup potrebna je snaga i brzina posade prilikom inicijalnog guranja boba, i kasnije sposobnost pilota koji treba na stazi pronaći optimalnu putanju i u što kraćem vremenu proći stazu pazeći pri tome da se ne dogodi prevrtanje ili izlijetanje sa staze. Kočničar zaustavlja bob nakon prolaska kroz cilj, dok kočenje na samoj stazi nije dozvoljeno.

Poznate bob-staze[uredi - уреди | uredi izvor]

Bob staza je idealno duljine od 1200 do 1300 metara, uz 15-tak zavoja. Na većini staza se postižu brzine i do 130 km/h! Danas je u svijetu u pogonu svega 13 licenciranih bob staza:

Država Grad Dužina (m) Okomiti
pad (m)
Maksimalni
nagib (%)
Broj zavoja
Austrija Austrija Igls 1 220 98.10 14 14
Kanada Kanada Calgary 1 475 121.2 15 14
Francuska Francuska La Plagne 1 507.5 124.5 14.5 19
Njemačka Njemačka Altenberg 1 413 122.22 15 17
Königssee 1 250 117 ? 12
Winterberg 1 325 110 14.5 14
Italija Italija Cesana 1 435 117 9.2 19
Cortina d'Ampezzo 1 350 120.45 16 11
Japan Japan Nagano 1 762.3 112.5 15 13
Norveška Norveška Lillehammer 1 365 114.3 15 16
Švicarska Švicarska St. Moritz 1 722 129 15 13
Sjedinjene Američke Države SAD Lake Placid 1 455 107 ? 20
Salt Lake City 1 340 103.9 ? 15
Prosječni nagib

Tabela olimpijskih medalja[uredi - уреди | uredi izvor]

Četvoro ljudi[uredi - уреди | uredi izvor]

Zemlja Zlato Srebro Bronca Ukupno
1 Flag of Germany.svg Nemačka 8 4 6 18
2 Flag of Switzerland.svg Švajcarska 5 5 5 15
3 Flag of the United States.svg Sjedinjene Američke Države 4 4 3 11
4 Flag of Italy.svg Italija 1 2 1 4
5 Flag of Austria.svg Austrija 1 2 0 3
6 Flag of Russia.svg Rusija 1 1 0 2
7 Flag of Canada.svg Kanada 1 0 1 2
8 Flag of the United Kingdom.svg Ujedinjeno Kraljevstvo 0 1 2 3
9 Flag of Belgium (civil).svg Belgija 0 1 1 2
10 Flag of Latvia.svg Letonija 0 1 0 1
11 Flag of France.svg Francuska 0 0 1 1
12 Flag of the Soviet Union.svg Sovjetski Savez 0 0 1 1
Total 20 21 21 62

Dva čoveka[uredi - уреди | uredi izvor]

Zemlja Zlato Srebro Bronca Ukupno
1 Flag of Germany.svg Nemačka 7 8 4 19
2 Flag of Switzerland.svg Švajcarska 4 5 6 15
3 Flag of Italy.svg Italija 3 2 2 7
4 Flag of the United States.svg Sjedinjene Američke Države 2 1 3 6
5 Flag of Canada.svg Kanada 1 1 0 2
6 Flag of Russia.svg Rusija 1 0 1 2
6 Flag of the Soviet Union.svg Sovjetski Savez 1 0 1 2
7 Flag of the United Kingdom.svg Ujedinjeno Kraljevstvo 1 0 0 1
8 Flag of Romania.svg Rumunija 0 0 1 1
Total 19 17 18 54

Dve žene[uredi - уреди | uredi izvor]

Zemlja Zlato Srebro Bronca Ukupno
1 Flag of Canada.svg Kanada 2 1 0 3
2 Flag of Germany.svg Nemačka 1 1 1 3
2 Flag of the United States.svg Sjedinjene Američke Države 1 1 1 3
3 Flag of Italy.svg Italija 0 0 1 1
Total 3 3 3 9

Totalni olimpijski rang (2010)[uredi - уреди | uredi izvor]

 Rank  Zemlja Zlato Srebro Bronca Ukupno
1  Njemačka 16 13 11 40
2 Flag of Switzerland.svg Švajcarska 9 10 11 30
3 Flag of the United States.svg Sjedinjene Američke Države 7 6 7 20
4 Flag of Italy.svg Italija 4 4 4 12
5 Flag of Canada.svg Kanada 4 2 2 8
6 Flag of Austria.svg Austrija 1 2 0 3
7 Flag of the United Kingdom.svg Ujedinjeno Kraljevstvo 1 1 2 4
8 Flag of the Soviet Union.svg Sovjetski Savez 1 0 2 3
9 Flag of Belgium (civil).svg Belgija 0 1 1 2
9 Flag of Russia.svg Rusija 0 1 1 2
11 Flag of France.svg Francuska 0 0 1 1
11 Flag of Romania.svg Rumunija 0 0 1 1
Total 42 40 41 123

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Willy Goepferich: Wie baue ich mir selbst – Schneeschuhe und Bobsleighschlitten (ca. 1920, Neuauflage 2006). Survival Press, Radolfzell, ISBN 3-937933-13-1

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]