Blatina (vinova loza)
Blatina je autohtona sorta crnog vina iz Bosne i Hercegovine s područja Hercegovine, gdje zauzima oko trećinu ukupnih vinogradarskih površina.
Porijeklo i historija[uredi | uredi kod]
Blatina je najvjerojatnije porijeklom iz okolice Mostara.[1] Blatina je već na početku austrougarske uprave nad Bosnom i Hercegovinom 1878. bila najvažnija sorta crnog grožđa u Hercegovini - daleko ispred kadarke, koji se u njoj tada također uzgajao. Prema suvremenim opisima oko 1900. godine, vina Blatine karakterizirala je "visoka boja i sadržaj tanina" te su, u usporedbi s vinima kadarke, čiji cvijet podsjeća na teška bordo vina, "imala karakter koji je više podsjećao na burgundska vina".[2] Blatina je i danas dominantna sorta crnog grožđa u Hercegovini.
Karakteristike[uredi | uredi kod]
Blatina je sorta plemenite vinove loze (lat. Vitis vinifera). Cvjetovi su funkcionalno ženski (autosterilni). Zbog toga se sorta vinove loze uvijek uzgaja uz sortu oprašivač, najčešće uz istovremeno cvatuće sorte kambuša, merlot ili trnjak. Ipak, jaka kiša tokom gnojidbe može dovesti do velikog propadanja uroda, zbog čega blatina ima i nadimak i sinonim "praznobačva" Ovaj kasno sazrijevajući kultivar opisan je kao općenito neosjetljiv na bolesti, ali osjetljiv na zimske mrazeve.[1] Blatina preferira suva i umereno vlažna zemljišta i toplu klimu. Obilje vlage mu šteti, ne toleriše preterano vlažna tla.
Blatina je osetljiva na vremenske prilike, na primer, ako je sezona oprašivanja bila kišna, žetva će biti slaba. Za takvo ponašanje je u nekim krajevima zovu „praznobačva“, odnosno „prazno bure“, ali je i dalje gaje, jer se sve hirovice blatine nadoknađuju kvalitetom vina. Jedna loza daje do dva kilograma grožđa. Grozdovi se sastoje od bobica nejednake veličine i dostižu težinu od 300 grama. Zrele bobice su okrugle, prilično velike, tamno plave sa ljubičastom nijansom. Koža je tanka, pulpa je sočna. Sadržaj šećera 19-22%, u dobroj godini do 24%; kiseline 5-7 g/l, ekstrakt 25-32 g/l.
Distribucija[uredi | uredi kod]
Blatina se uzgaja gotovo isključivo u zapadnoj Hercegovini oko Čitluka, Međugorja, Ljubuškog i Čapljine. S druge strane, u istočnoj Hercegovini oko Trebinja teren je nepogodan za uzgoj blatine. Umjesto njega uzgaja se crvena sorta vranac.[3]
Vino[uredi | uredi kod]
Blatina daje rubin crvena, puna i srednje teška vina s 12 do 13,5% alkohola, 5 do 7 g/l kiselosti, 25 do 32 g/l ekstrakta te aromama ribizla i kupine.[4] Blatine uvijek sadrže oko 15% primjesa sorte oprašivača. Vrhunska vina proizvode se i s boljih položaja. Skladištenje drvene bačve do pet godina povećava kvalitetu. Neki proizvođači također razvijaju blatinu u hrastovim bačvama.[1] Blatina ima tamnu rubin boju. Aroma je svetla, sa voćnim i bobičastim notama, ukus pun i harmoničan. Odležana u hrastovim buradima godinu i više, blatina poprima note suvih šljiva, trešanja i čokolade.
Posluživanje[uredi | uredi kod]
Blatine se preporučuju na 18 do 20 °C uz intenzivno začinjena jela, divljač, jela s roštilja, riblji paprikaš ili goveđu šunku. Po prilici se nudi na kušanje iz drvene bukarske šolje umjesto čaše, jer se bukara pravi od kleke i daje vinu posebnu aromu.
Povezano[uredi | uredi kod]
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Robinson, Jancis; Harding, Julia; Vouillamoz, Jose (2012) (en). Wine Grapes: A Complete Guide to 1,368 Vine Varieties, Including Their Origins and Flavours. New York City: Ecco. ISBN 9780062206367.
- ↑ „Die österreichisch-ungarische Monarchie in Wort und Bild (Kronprinzenwerk), Band 22, Bosnien und Hercegowina” (de). 1901. Pristupljeno 27. 2. 2023.
- ↑ Jelić, Dušan; Vlastelica, Raško (2013). „A building block of Herzegovina Wine Report 2013” (en). Pristupljeno 27. 2. 2023.
- ↑ „Blatina” (de). wein.plus - Das größte Weinlexikon der Welt. Pristupljeno 27. 2. 2023.
