Bitka kod Preveze

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Bitka kod Preveze
Segment Trećeg mletačko-osmanskog rata
Battle of Preveza (1538).jpg
Slika iz 1866. Bitke kod Preveze
Datum 28. septembar 1538.
Lokacija Jonsko more - Preveza
Ishod Osmanska pobjeda
Zaraćene strane
Flag of Most Serene Republic of Venice.svg Mletačka Republika
 Španjolska
Flag of Genoa.svg Republika Genova
Emblem of the Papacy SE.svg Papinska Država
Flag of the Kingdom of Naples.svg Napuljsko Kraljevstvo

Bandiera del Regno di Sicilia 4.svg Kraljevina Sicilija
Flag of the Order of St. John (various).svg Malteški vitezovi

Fictitious Ottoman flag 2.svg Osmansko Carstvo
Komandanti i vođe
Andrea Doria Hajrudin Barbarosa
Žrtve i gubici
3000[1] 1000[1]

Bitka kod Preveze koja se odigrala 28. septembra 1538. bila je ključni događaj Trećeg mletačko-osmanskog rata.

U toj pomorskoj bitci koja se odigrala nedaleko od grada Preveze - osmanska flota admirala Hajrudina Barbarose je teško porazila ujedinjenu kršćansku mornaricu kojom je zapovjedao genoveški admiral Andrea Doria.[2]

Tok bitke[uredi - уреди | uredi izvor]

Inicijator slanja združene flote Svete lige u grčke vode bio je habsburški car Svetog Rimskog Carstva Karlo V, koji je uspio izmiriti dotad nepomirljive rivale Republiku Genovu i Mletačku Republiku već dobrano uzdrmanu porazima u prva dva rata sa Osmanlijama. Venecijanci koji su prikupili najviše brodova za tu misiju čak su pristali da njome komandira genovežanin Andrea Doria.

Andrea Doria raspolagao je sa snagom od 146 galija (80 venecijanskih, 30 španjolskih, 30 papinskih), 50 galeona, 200 manjih brodova, sa ukupno 60000 mornara i 2500 topova, kad je zaplovio Jadranom prema Grčkoj.[3]

Kad je to saznao Hajrudin Barbarosa, koji je u tom trenutku imao na raspolaganju nekih 94 galija i 56 manjih brodova, ipak je hrabro krenuo ususret moćnoj floti Svete lige. Usput su mu se pridružili pirati tako da je kod Preveze skupio flotu od 130 galija i 80 manjih brodova.[3] Njegova vojska imala je oko 20.000 ljudi, od tog 3.000 janjičara naoružanih arkebuzama.[1]

Kad su se dvije flote susrele - Barbarosa je već čekao spreman, rasporedivši svoje brodovlje tako da ima najpovoljniji vjetar. Prvo je u napad uputio u sam centar prvih 6 galija, kad su one odbijene novih 6, a zatim 40 i nakon tog čitavu flotu.[3] To je izazvalo pomutnju među brodovima Svete lige.

Do kraja bitke flota Svete Lige izgubila je jednu trećinu brodovlja i imala oko 3000 poginulih , pa se povukla sa bojišta. Za razliku od tog Osmanlije su imali oko 1.000 poginulih. Pobjeda je omogućila Hajrudinu Barbarosi da još jednom dokaže svoju vrijednost sultanu, dok je za Mletačku Republiku taj poraz bio prava katastrofa, jer je izgubila brojne teritorije ali i povjerenje u Sveto Rimsko Carstvo. [1]

Pomorska bitka kod Preveze bila je jedna od najvećih pobjeda osmanske mornarice u 16. vijeku.[1]

Hajrudin Barbarosa je tom pobjedom osigurao Osmanskom Carstvu kontrolu nad cijelim Istočnim Mediteranom, koja je potrajala sve do njihova poraza u Bitci kod Lepanta 1571.[2]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 "Battle of Preveza (1538)" (engleski). Materia Islamica. http://materiaislamica.com/index.php/Battle_of_Preveza_%281538%29. pristupljeno 25. 05. 2017. 
  2. 2,0 2,1 "Barbarossa" (engleski). Encyclopædia Britannica. https://www.britannica.com/biography/Barbarossa. pristupljeno 26. 05. 2017. 
  3. 3,0 3,1 3,2 "Barbarossa" (talijanski). Corsari del Mediterraneo. https://corsaridelmediterraneo.it/barbarossa/. pristupljeno 26. 05. 2017. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]