Bitka kod Ilipa

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Bitka kod Ilipa
Segment Drugi punski rat
Datum 206. pne.
Lokacija Ilipa, 15 kilometara severno od Sevilje, Španija
Ishod Pobeda Rima, Kartagina zauvek gubi posede u Španiji
Sukobljene strane
Kartagina Rimska republika
Komandanti i vođe
Mago Barka
Hasdrubal Gisko
Scipion Afrički
Snage
54.000-70.000 vojnika oko 43.000 vojnika
Žrtve i gubici
cela vojska uništena nepoznato

Bitka kod Ilipa ( 206. pne. ) predstavlja najbriljantniju pobedu Scipiona Afričkog. Ta bitka se odvijala tokom Drugog punskog rata između Kartagine i Rima. Ovim porazom Kartagina gubi posede u Španiji i gubi mogućnost bilo koje invazije Italije kopnenim putem u budućnosti. Španija je predstavljala značajan izvor bogatstva za Kartaginu i zbog srebra i zbog radne snage.

Uvod[uredi | uredi kod]

Posle bitke kod Bekule i odlaska Hasdrubala Barke u Italiju, u Španiju se iskrcavaju 207. pne. kartaginjanska pojačanja pod Hanonom. Zatim se pridružuje Mago Barka. Oni regrutuju snažnu armiju od španskih Kelta. U međuvremenu Hasdrubal Gisko je napredovao sa svojom armijom do Andaluzije. Scipion Afrički se sad suočavao sa dve armije. Ako napadne jednu druga ga može napasti sa leđa.

Posle pažljivog planiranja, Scipion šalje deo svoje armije pod komandom Silana da prvo udari na Marga. Marširajući velikom brzinom Silan je iznenadio Kartaginjane napadajući logor. Margovi Kelti su se razbežali, a Hano je uhvaćen.

Time je Hasdrubal Gisko ostao sam protiv armije Scipiona Afričkog, ali Hasdrubal Gisko je svoje trupe smestio po više utvrđenih gradova. Ta godina 207. pne. završila se bez daljnjih većih akcija.

Manevar pred bitku[uredi | uredi kod]

Sledeće godine 206. pne. Kartaginjani započinju zadnje velike pokušaje da povrate njihove španske posede. Mago se pridružuje Hasdrubal Gisku i zajedno imaju 54.000 — 70.000 vojnika, što je bilo znatno više od Scipionovih 43.000 vojnika. Scipionova vojska je uglavnom bila sastavljena od španskih saveznika, koji su bili manje iskusni od rimskih legionara.

Kad su stigli Rimljani, Mago izvodi smeli napad na rimski logor sa većinom svoje konjice pod komandom numidijskog saveznika Masinise. Scipion je predvidio takav napad, pa je sakrio svoju konjicu iza brda. Prikrivena Scipionova konjica udara u kartaginjanski bok i izaziva velike gubitke kod Kartaginjana.

Sledećeg dana dva protivnika su se međusobno posmatrali i testirali jedan drugoga. Scipion bi izlazio sa svojom vojskom, samo kad bi Mago prvi izašao iz svog logora. Scipion bi uvek izlazio sa legionarima u centru, a Špancima na krilima, navodeći Hasdrubala i Maga da pomisle da bi to bio bojni raspored rimske vojske. To je bila fatalna pretpostavka po Kartaginjane. To je uspešna obmana.

Bitka[uredi | uredi kod]

Verujući da je mu je uspela obmana što se tiče bojnog rasporeda, Scipion naređuje da vojska bude nahranjena i naoružana pre svitanja. Šalje konjicu i lake trupe napred, dok glavnina vojske ide iza sa legionarima na krilima, a Špancima u sredini. Iznenađeni nenadanim napadom Rimljana, Kartaginjani su krenuli u bitku bez doručka. Verujući da će Scipion rasporediti vojsku onako kako je viđao svih dana, Hasdrubal raspoređuje elitne afričke snage u sredinu, a španske plaćenike na krila. Kada je otkrio strvarni rimski raspored snaga, bilo je prekasno i nije mogao menjati svoj raspored snaga.

Sledećih nekoliko sati bitke Scipion je držao svoje elitne snage iza lake pešadije koja se obračunavala. Na taj način povećavao je efekt preskočenog doručka kod Kartaginjana. Kada se odlučio za pravi napad, pozvao je natrag laku pešadiju. Tada počinje glavni napad. Scipion dopušta da krila brže napreduju od centra. Na krilima su bili legionari. Time formira „obratnu Kana“ bojnu liniju. Rimljani još više šire krila dodajući lake trupe na same bokove krila, a konjicu na bokove lakih trupa. Time je bila obuhvaćena cela kartaginjanska linija na obe strane.

Scipionove legije, laka pešadija i konjica napadaju slabo treniranu špansku vojsku na kartaginjanskim krilima sa svih strana. Kartaginjanski centar sa elitnim trupama nije mogao da pomogne krilima jer su im se približavao rimski centar. Ne samo da je kartaginjanski centar video da je neminovno uništenje krila, nego su i njihovi vlastiti slonovi počeli praviti štetu. Gladni, umorni i demoralizirani Kartaginjani počinju sa povlačenjem. U početku su se povlačili u pravilnom rasporedu. Scipion je videći svoju prednost naredio svom španskom centru da napreduje. Tada su Kartaginjani pogubili raspored i mogao se očekivati veliki pokolj. Veliki pljusak spašava Kartaginjane, tako da se deo mogao povući u svoj logor.

Manevri posle bitke[uredi | uredi kod]

Iako su privremeno bili sigurni u logoru, Kartaginjani su se suočavali sa neminovnim rimskim napadom sledećeg jutra. Većina španskih plaćenika je dezertirala iz redova Kartaginjana. Hasdrubal je imao sada relativno malo vojnika, pa oni pokušavaju noćni beg. Scipion je ovaj put bio oprezan. Odmah narećuje svojoj vojsci da ih sledi. Kada su ih Rimljani stigli usledio je pokolj posle koga Hasdrubalu ostaje samo 6.000 vojnika koji su pobegli po okolnim brdima bez vode. Ostaci kartaginjanske vojske su se predali nešto kasnije, ali Hasdrubal i Mago su uspeli pobeći.

Posle bitke[uredi | uredi kod]

Scipion je pokorio Kartaginjansku Španiju i kaznio je španske vođe, čija izdaja je dovela do smrti njegovog oca i ujaka. Posle toga Scipion se vraća u Rim. Biraju ga za konzula 205. pne.. Scipion posle toga priprema Siciliju kao bazu za osvajanje Kartagine.

Vidi još[uredi | uredi kod]