Bajkalski tuljan

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Bajkalski tuljan
Baikal seal 200507 hakone japan.JPG
Status zaštite
Status iucn3.1 NT.svg

Status zaštite: Potencijalna ugroženost (IUCN 3.1)

Naučna klasifikacija
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Potkoljeno: Vertebrata
Razred: Mammalia
Red: Carnivora
Porodica: Phocidae
Rod: Phoca
Vrsta: P. sibirica
Dvojni naziv
Phoca sibirica
Gmelin, 1788.

Bajkalski tuljan ili nerpa (lat. Phoca sibirica) živi u Bajkalskom jezeru kao zaštićena endemska vrsta. Jedan je od najmanjih vrsta tuljana. Odrasle nerpe narastu do 1,3 m, a masa im je između 60 i 70 kg. Sivu boju upotpunjuje žuto krzno na trbuhu. Imaju čunjast oblik tijela, a noge su im preobražene u peraje. Poznati su kao brzi plivači, koji odlično rone, te ispod vode mogu stajati najviše 60 minuta.

Prehrana[uredi - уреди | uredi izvor]

Hrane se uglavnom životinjama iz Bajkalskog jezera, ponajviše endemskom ribom golomjankom (Cemphorus baicalensis). U lov idu noću, jer golomjanke tada izlaze na 100 metara ispod površine.

Zanimljivosti[uredi - уреди | uredi izvor]

  • U vrijeme kada se Bajkal počinje zamrzavati, nerpe probijaju otvore za disanje u ledu, te ih cijelo ledeno razdoblje održavaju otvorenima.
  • Nerpe znaju biti udaljene od ostalih tuljana i po nekoliko kilometara, ali to im ne smeta jer su dosta samotne.
  • U Bajkalu živi oko 55 do 65 tisuća tuljana.
  • Još uvijek nije poznato kako je nerpa dospjela u Bajkalsko jezero, jer njeni srodnici, arktički tuljani, žive više od 3000 kilometara sjevernije.
  • Najveći problem za opstanak nerpi u Bajkalu je krivolov, zbog njihova vrijednog krzna od kojeg se izrađuju šubare i čizme.
  • Nerpa i vrsta tuljana u ruskom jezeru Ladoga su jedine dvije vrste slatkovodnih tuljana.