Avramije Zatvornik

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Sveti Prepodobni Avramije Zatvornik
50
50

Zatvornik, Zatočnik
Rođen 290, Tanija
Preminuo 360, Lampsakos
Poštuje se u Pravoslavna crkva, Katolička crkva
Praznik Avramijevdan (29. oktobar po julijanskom, 11. novembar po gregorijanskom kalendaru).
Zaštitnik u Ruskoj pravoslavnoj crkvi je zaštitnik sitne stoke, ovaca
Category:Sveci

Sveti Prepodobni Avramije Zatvornik (290-360) je bio maloazijski hrišćanski isposnik i monah.

Biografija[uredi | uredi kod]

Još kao dete, sa velikom ljubavlju je posećivao crkvu, slušavši reč Božju i poučavajući se u njoj. Roditelji mu behu veoma pobožni i blagočestivi ljudi, te u najboljoj nameri poželeše da ožene svog sina i nađoše mu devojku. On se u početku protivio volji svojih roditelja, ali ne mogavši da ih ražalosti, on pristade.

Sedmi dan, posle svadbe, rukovođen Bogom, on ode iz grada, udalji se u samoću i predade se podvigu, proslavljavši Boga. Njegovi srodnici se jako ražalostiše, ali prihvatiše njegovu odluku i ostaviše ga da živi u molitvenom samovanju i tihovanju, ne uznemiravajući ga. Pronese se glas po okolini o njegovoj mudrosti, razumu, velikom uzdržanju, smirenosti i celomudrenosti. Roditelji mu umreše, te on sve svoje imanje podeli siromašnima, ne ostavivši sebi ništa, jer se plašio da se njegov um ne prilepi za neku ovozemaljsku stvar.

Podvizavao se punih 50 godina i za to vreme je izašao među ljude samo dva puta. Prvi put da obrati Bogu jedno selo u kom su bili svi neznabožci. Episkop je želeo da ga postavi baš u to selo za sveštenika, ali se Avramije usprotivi toj odluci. Međutim, morao je prihvatiti i ostati neko vreme u selu, kao sveštenik, gde je sagradio lepu crkvu i u njoj je uznosio molitve Bogu svakodnevno da sabere rasejani narod i uvede ga u crkvu. Neznabošci ga okovaše, proteraše iz sela i zatrpaše kamenjem, ali on se ponovo vrati.

Mučen, gonjen, vučen, tučen, kamenjem zatrpavan, gladan i žedan, on se ne razgnevi na njih i ne klonu duhom, već trpeći sve, on se ne predade očajanju, nego još više razgorevaše ljubavlju prema Bogu i sažaljenjem prema zabludelima. Molio je i poučavao starce kao roditelje, mlađe kao braću, decu kao čeda, a istovremeno je bio zlostavljan i ružen od njih. Svojom verom, molitvom i uzdržanjem, uspeo je da ih preobrati i uvede u crkvu i očisti ih od idolske nečistote. Krstio ih je sve u ime Oca i Sina i Svetoga Duha. Kada je završio svoj posao, on se povuče da nastavi svoj podvig.

Drugi njegov izlazak među ljude beše da spase svoju zabludelu nećaku Mariju. Vrati je na pravi put i ponovo nastavi svoj pređašnji podvig u samoći, ali više nikad ne izađe među svet.

Avramije je rođen u Maloj Aziji oko 290. godine a upokojio se mirno 360 godine u 70 godini života na zemlji.

Tropar (glas 8):

K tebje otče izvjesno spasesja ježe po obrazu, prijim bo krest posljedoval jesi Hristu, i djeja učil jesi prezirati ubo plot, prehodit bo; prilježati že o duši vešči bezsmertnjej, tjemže i so angeli sradujetsja prepodobni Avramije duh tvoj.

Pomen[uredi | uredi kod]

Pravoslavne crkve Svetom Prepodobnom Avramiju Zatvorniku posvetile su 29. oktobar po julijanskom odnosno 11. novembar po gregorijanskom kalendaru. U Rusiji se ovaj svetac poštuje kao ovčar odnosno zaštitnik ovaca i sitne stoke.

Krsna slava[uredi | uredi kod]

Avramijevdan kao krsna slava se uglavnom javlja na području donjeg Podrinja. Zapadno od Drine, porodice koje slave ovu krsnu slavu najviše su zastupljene u okolini Šekovića, Srebrenice, Vlasenice, Zvornika i Bijeljine. Istočno od Drine one se najčešće javljaju u sledećim oblastima: Sokolskoj Nahiji (Azbukovici), Rađevini, Jadru, Mačvi, Šabačkoj Posavini i Šabačkoj Pocerini.Takodje u Backoj Palanci postoje porodice koje slave njegovu slavu.

Više porodica sa ovom krsnom slavom zabeleženo je i u Valjevskoj Kolubari i Podgorini, kao i u Sremu. Po nekoliko porodica koje slave sv. Avramija Zatvornika zabeleženo je i u sledećim oblastima, odnosno gradovima: Semberiji, Banatu, Beogradu, Šumadijskoj Kolubari i centralnoj Bosni (Visočka Nahija, okolina Ilijaša).

Osamdesetih godina 19. veka je na celokupnoj teritoriji Dabrobosanske mitropolije (Bosna bez Zvorničko – Tuzlanske eparhije na severoistoku) ovu krsnu slavu slavilo samo 38 porodica. Čak 35 od ovog broja (92%) živelo je u okolini Srebrenice (oblast Osat) i Vlasenice, u istočnoj Bosni. Nesumnjivo je baš to područje, zajedno sa zvorničkim krajem, matica, iz koje se većina porodica koje slave sv. Avramija širila po Bosni, Srbiji i po drugim oblastima.

Literatura[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]