Asklepijad iz Tragila

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Asklepijad iz Tragila u Trakiji (starogrčki: Ἀσκληπιάδης, 4. vek pne.) bio je starogrčki teoretičar književnosti i mitograf, učenik atinskog govornika Isokrata.[1] Njegova dela nisu sačuvana, ali zna se da je napisao Tragičke teme (Τραγῳδούμενα),[2] u kojima je, u šest knjiga, raspravljao o obradi mitova u grčkoj tragediji.[3] Tragičke teme ponekad se smatraju prvom sistematskom mitografijom.[4] Asklepijad je dao sažetke mitova koji su obrađeni u tragediji ponudivši pri tom detalje i različite verzije svakog mita.[5] Asklepijad se dva puta citira u Pseudo-Apolodorovoj Biblioteci.[6]

Jedan fragment iz Tragičkih tema, u kome se navodi znamenita Sfingina zagonetka, sačuvan je u Atenejevoj Gozbi sofista. [7]

Jedna glosa za Vergilijev izraz Idaeis cyparissis ("čempresi sa Ide") spominje da je kod Asklepijada bila sačuvana jedna keltska verzija mita o Kiparisu, gde se Kiparisa pojavljuje kao kći keltskog kralja Boreje.[8]

References[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Albin Lesky, A History of Greek Literature, preveli na engleski Cornelis de Heer i James Willis (Methuen, 1966, izvorno objavljeno na nemačkom 1957), str. 667.
  2. Felix Jacoby, Fragmente der griechischen Historiker, 12.
  3. William Smith (ur.), Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology, 1870, s.v. Asclepiades (12).
  4. Fritz Graf, Greek Mythology: An Introduction, preveo na engleski Thomas Marier (Johns Hopkins University Press, 1993, izvorno objavljeno na nemačkom 1987), str. 193.
  5. Graf, Greek Mythology, str. 193.
  6. R. Scott Smith and Stephen M. Trzaskoma, Apollodorus' Library and Hyginus' Fabulae: Two Handbooks of Greek Mythology (Hackett, 2007), str. xxii.
  7. Atenej, Deipnosophistae, X, 456b.
  8. Timothy P. Bridgman, Hyperboreans: Myth and History in Celtic-Hellenic Contacts (Routledge, 2005), str. 51.