Ankaran

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Ankaran - Ancarano
Ankaran.jpg
Karta: Najdi.si, Geopedia.si
Nadmorska visina: 19,2 m
Broj stanovnika: 3.224 (2020.)
Površina: 8 km kv
Poštanski broj: 6280 Ankaran - Ancarano
Općina: Ankaran - Ancarano
Pokrajina: Primorska
Statistička regija: Istrsko-kraška
Izvor: SURS, popis stanovništva 2002.


Ankaran (tal. Ancarano, istrovenetski Ancaran) gradić je i najmlađa i najmanja, četvrta istarska općina u Republici Sloveniji, koja se 2014., nakon referenduma iz 2011., odvojila od mjesne općine Kopar. Nalazi se na južnoj strani poluotoka Milje koji je i granica između Istre pod Italijom i pod Slovenijom.

Porijeklo imena[uredi - уреди | uredi izvor]

Po nekim izvorima, Ankaran je bio naseljen u rimskim vremenima nazvan Ancaria, što asocira na latinsku imenicu ancora (sidro) i pridjev ancorarius (sidreni), sidrište, a kako je to područje histarsko-keltiske kulture ne može se poreći da je toponim keltskog porijekla kao i obližnji Tergeste (Trst).

Pojavila se i teza da je mjesto dobilo ime po opatu samostana, sv. Nikolaju Ancaranu (što je nevjerojatno, jer je manastir izgrađen u XI. st. (6 stoljeća od propasti Zapadnog rimskog carstva). Po drugoj tezi naselje se zvalo Ultra, ali bez objašnjenja. Kasnije ime toponima Valdoltra je lako razumijeti (Vale d'Oltre - ital, dolina s druge strane, kasnije imenovano Val d'Oltra).

Klima[uredi - уреди | uredi izvor]

Podneblje u Ankaranu je submediteransko, podtip primorska submediteranska klima (podnebje masline), koju karakteriziraju duga i vrua ljeta, blage zime i češći vjetrovi – bura, jugo i maestral. Prosječne januarske temperature su u Ankaranu 4 °C, a julske su više od 22 °C. More je najhladnije u februaru (8 °C), najtoplije u augustu (24 °C). Najviše padavina ima u jesen. Najjači rerfili bure znaju biti i preko 100 km/h, a naselje je dobro zaštićeno od jakih vjetrova iz smjera Trsta. Tramontane je značajna za obalno područje zapadne Istre pa tako i Ankarana.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

U vrijeme Rimskog imperija, su na području Ankarana, (Hrvatini), nađeni sačuvanini ostaci castruma odakle se nadzirao promet na rimskoj cesti, koja je koz Škofijski prag između Kaštelira na zapadu i Tinjan na istoku povezivala Trst (Tergeste) s mjestima na obali Istre. Prvi spomen o toj cesti je u 78. i 79. nove ere, koju je rimski car Tit Flavije Vespazijan dao izgraditi od Trsta do Pule i dalje do Albone i Tarsaticae. Dovršio ju je njegov sin i po njihovom genskom imenu je dobila ime Via Flavia. Vjerovatno njoj pripadaju 2002. nađeni ostaci cestovnog tlaka na ankaranskom raskršći Bivio). Za vrijeme Venecijanske republike je 1775. je sredstvima iz javnih financija obnoviio cestu koparski podeštat Pietro Dolphino, zato je dobila ime Strada Dolphina, što spominje odlomak ploče s natpisom, koji stoji na crkvenom zvoniku u Spodnjim Škofijama. Iz rimskih vremena, a moguće i iz grčkih, su ostaci iskopavani na brdu Srmin.

Znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Benegditinski manastir sv. Nikole koji je bio centar za liječenje tuberkuloze (1925.)
Granični kamen između Lazareta i San Bartolomea
  • Među mjestima od povijesne važnosti je benediktinski samostan koji ima svoje početke u XII st.. 1630. kuga prisiljava monahe da napuste samostan, koji je tek 1774. dobila porodica Madonizza iz Kopra (Capodistria), koji su ga pretvorili u ljetnu residenciju. Za napoleonskih ratova zgrada je služila kao vojna bplnica. 1909. ovdje je centar za oporavak djece s tuberkulozom kostiju. Danas je tu ortopedska klinika Valdoltra specijalizirana za sportske ozljede.
  • Na samoj punti poluotoka nalazi se zaselak Lazaret - Lazzaretto gdje je granični prelaz prema San Bartolomeu (Italija). Ime je dobilo po najnovijem i posljednjem lazaretu luke Trst izgrađenom 1867, koji je zamijenio stari tršćanski lazarete svete Tereze iz 1769. Od lazareta je samo ostao toponim.

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

U Ankaranu djeluje Zajednica Talijana - C.I. di Crevatini Ankarano sa sjedišterm u Hrvatinima.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Alberi, Dario, Istria, storia, arte, cultura; Lint Editoriale Trieste
  • Tretjak, Donatella; Fachin, Niki, Istra: Cres: Lošinj: zgodovina in kultura 50 istrskih občin; Bruno Fachin Trst
  • Pucer, Alberto, Propotovanje po slovenski Istri. Libris Koper
  • Longyika, Primož; et al, Potepanja 4, Slovenska in hrvaška Istra; As-press Ljubljana