Amestrija

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Amestrija. Za druga značenja, v. Amestrija (razvrstavanje).
Skulptura iranske kraljice iz ahemenidskog doba pronađena u Perzepolisu (moguće Amestrija)

Amestrija, Amestris ili Amastris (perz. „prijatelj“) je bila žena Kserksa I.[1], vladara Perzijske Monarhije, odnosno majka njegovog nasljednika Artakserksa I. Njena reputacija vrlo je loša kod antičkih grčkih historičara[1].

Obitelj[uredi - уреди | uredi izvor]

Amestrija je bila kćer Otana (prema Herodotu) ili Anafa I. (prema Kteziju), jednog od sedam zavjernika koji su 522. pne. smaknuli uzurpatora i lažnog kralja Gaumatu. Nakon toga Perzijskom Monarhijom zavladao je Darije I. Veliki. Prema grčkom historičaru Herodotu, Otan je bio nagrađen diplomatskim brakom; novi veliki kralj oženio se Otanovom kćeri Faedimijom, dok se Otan oženio Darijevom sestrom koja je rodila Amestriju. Kada je Darije Veliki umro 486. pne. Amestrija se udala za njegova sina i nasljednika Kserksa I.[1]

Život[uredi - уреди | uredi izvor]

Herodot opisuje Amestriju kao okrutnu vladaricu koja je navodno dala sedam sinova perzijskih plemića prinijeti kao žrtvu bogovima[2], no ta priča se danas smatra bajkom utemeljenoj na Herodotovoj pristranosti; perzijska vladarska obitelj bila je zoroastrijske vjeroispovjesti u kojoj žrtvovanje ljudi nije bilo dozvoljeno. Herodot također navodi kako je bila vrlo ljubomorna žena koja je dala pogubiti majku Artainte, žene jednog od vlastitih sinova u koju se zaljubio Kserkso, zbog čega se pobunio njegov brat i satrap Masist. Ipak, ovu priču bajkom smatraju svi moderni historičari[1].

Nakon Kserksove smrti Amestrija je ostala utjecajna na perzijskom vladarskom dvoru. Tijekom vladavine njena sina Artakserksa I. (465.424. pne.), njen drugi sin Ahemen ubijen je prilikom pobune u Egiptu. Neposredno nakon toga Egipćane i njihove saveznike Atenjane porazio je perzijski general Megabiz II., koji je kasnije pobunjenicima ponudio sporazum kako bi skratio sukob[1]. Prema grčkom historičaru Kteziju, Amestrija je bila bijesna zato što Megabiz II. nije kaznio ubojice njena sina. Artakserkso I. se u početku protivio osveti, no nakon pet godina (449. pne.) odlučio joj je predati egipatskog pobunjenika Inara koji je nabijen na kolac, dok je obezglavljeno i 50 njegovih grčkih pomagača[3]. Amestrija je umrla oko 440. pne.

U Starom zavjetu[uredi - уреди | uredi izvor]

Sudeći prema etimološkim sličnostima, Amestrija se u Bibliji spominje kao Vašti, a Kserkso I. kao Ahasuerus. Američki lingvist Robert Dick Wilson koji je poistovjetio njihova imena spominje kako su imena Amestrija i Estera izvedenice akadske riječi Ammi-Ištar ili Ummi-Ištar[4].

Veze[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]