Ambohitra (masiv)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ambohitra
Dio Madagaskarskog gorja
Položaj Ambohitre u Madagaskaru
Položaj Ambohitre u Madagaskaru

Položaj Ambohitre u Madagaskaru
Dužina masiva: 45 km
Širina masiva: 20 km
Površina masiva: 311.6 km²
Najviši vrh: Ambre / Ambohitra (1475 m)
Zaštićene oblasti: Nacionalni park Montagne d'Ambre
Država:  Madagaskar

Ambohitra (poznat i po svom starom francuskom imenu Montagne d'Ambre) je planinski masiv na krajnjem sjeveru Madagaskara, koji se prostire u provinciji Antsiranani, 25 km jugozapadno od provincijskog središta Antsiranane.

Geografija i geologija

[uredi | uredi kod]

Masiv Ambohitra nalazi se uskom sjevernom dijelu otoka, udaljen od Mozambičkog kanala oko 30 km zračne linije,[1] odnosno oko 40 km od Indijskog oceana. Najbliže veće mjesto pored masiva je Ambohitra (Joffreville), udaljen oko desetak kilometara. Ambohitra je masiv vulkanskog porijekla koji se formirao od eocena do kasnog kvartara. Tragovi vulkanske aktivnosti vide se brojnim ugaslim vulkanskim kraterima i bazaltnim stijenama kojih je masiv prepun.[1] Ambohitra je masiv s vrhovima od 900 do 1475 m, eliptoidnog oblika, promjera oko 45 kilometara, pun šuma.

Biljni i životinjski svijet

[uredi | uredi kod]

Na masivu Ambohitri živi 77 vrsta endemskih ptica, nekoliko vrsti lemura i 24 vrste kameleona.[2] Masiv predstavlja klimatsku barijeru između vlažne i hladne oceanske struje s istoka te suhe i tople kontinentalne struje sa zapada. Klimatske razlike između ljeta i zime i temperaturne razlike između dana i noći, su velike. Sezona suša traje od juna do oktobra, za madagaskarske zime, kad minimalna temperatura noću može pasti i do -1 °C na vrhuncima iznad 1000 m.

Vrhovi masiva

[uredi | uredi kod]

Masiv Ambohitra se da podijeliti u dvije cjeline, na Istočni i Zapadni lanac, koji se protežu u duljini od preko 14 km. Vrhunci Istočnog lanca, od sjevera prema jugu su Badens, Bianentsindra, Velika Besokatra, Mala Besokatra, Kibani (1150 m), Kibani False, Beharara (1210 m) i Vrh velikog jezara (1260 m). Vrhunci Zapadnog lanca, od sjevera do juga su Ampanambohitra, Amber, krater Lisac, Vrh jezera Maudit (1260 m) i najviši vrh masiva Amber (1473 m).

Vulkanski krateri

[uredi | uredi kod]
Prašumsko bilje u Ambohitri

Kako je Ambohitra vulkanskog porijekla, puna je ugaslih vulkanskih kratera, a najpoznatiji su Renard, Hilge i Durand pored Malog jezera.

Rijeke, potoci i jezera

[uredi | uredi kod]

Na masivu izvire 25 rijeka i mnoštvo potoka koji se mogu podijeliti na:

  • Rijeke zapadnog sliva: Mangara, 28 km, Sandrampiana, 30 km, Andranofanjava, 40 km, Ampanangana, 29 kmj, Ambatobe, 30 km, Antsirobi, 35 km, Sahinana, 18 km (one se slijevaju u Mozambički kanal).
  • Rijeke sjevernog sliva: Andranomena, 16 km, Ambararatra, 23 km, Vinani, 28 km, Tortues, 8 km, Makis, 35 km, Main, 26 km, Caïmans, 14 km (one se slijevaju u Mozambički kanal i Zaljev Antsiranana).
  • Rijeke istočnog sliva: Sakarami, 28 km, Besokatra, 40 km, Sandrambato, 22 km, Sankazo, 36 km, Andranotsiamalona, 25 km, Saharenana, 52 km (sve se one slijevaju u Indijski ocean).
  • Rijeke južnog sliva, Antsakoabe, 38 km, Antsalahi, 25 km, Marovato, 14 km, Beanamalo, 15 km (sve one su pritoke rijeke Irodo), Andranomandevi, Andranomena, Ankivanja, Tsimalahi, Antsaha (one se slijevaju u Mozambički kanal).

Na masivu postoje brojni vodopadi i slapovi, najpoznatiji i najveći su; Vodopad šišmiša i Mali slap (na rijeci Makis), slapovi Dumazer na rijeci Besokatri, slapovi u Kanjonu golubova na rijeci Saharenani, te Ledeni slap na rijeci Sakarami. Jezera na masivu su Maudit, Veliko jezero, Malo jezero, Maheri, Texier i Antanava.

Historija istraživanja

[uredi | uredi kod]

Prve informacije o masivu obavio je francuski baron Gortèse 1888. godine, a njegova zapažanja objavio je Bourgeois 1896. godine. Nakon njega i francuska vojska 1903. objavila kratke informacije o masivu, opis glavnih jezera i kratera i popis vrhova.

Nacionalni parkovi

[uredi | uredi kod]

Dobar dio masiva proglašen je Nacionalnim parkom Ambohitra koji se prostire na 23.010 hektara, od čega je 18.200 ha rezervirano za Nacionalni park, a 4810 ha za Posebni šumski rezarvat Ambohitra.[2]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 Christian Barat (1958). „La montagne d'Ambre”. Persee - Revue de géographie alpine, Tome 46 N°4. str. 629-681.. Pristupljeno 30. 9. 2011. 
  2. 2,0 2,1 „Montagne d'Ambre”. Madagascar National Parks. Arhivirano iz originala na datum 2011-09-11. Pristupljeno 22. 9. 2011. 

Eksterni linkovi

[uredi | uredi kod]