Šablon:IČ – Krimski rat

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Krimski rat, u ruskoj historiografiji znan i kao istočni rat 1853.–1856. (ruski: Восточная война, Vostochnaya Vojna, francuski: Guerre de Crimée), bio je sukob između Ruskog Carstva i savezništva u kojem su sudjelovali Osmansko Carstvo, Francusko Carstvo, Ujedinjeno Kraljevstvo i Kraljevina Sardinija. Iako je bilo kratkoročnih uzroka rata - prava kršćana u Svetoj zemlji, koju je tada kontroliralo Osmansko Carstvo, pošto je Francuska promovirala prava katolika a Rusija pravoslavaca - glavni uzroci su propadanje Osmanskog Carstva i odbijanje Britanije i Francuske da se Rusija proširi po Europi na račun Osmanlija u povlačenju. Rusija je izgubila rat a Osmanlije su stekli dvadesetogodišnji predah od ruskog pritiska na Balkanu. Kršćani su dobili stupanj službene jednakosti u Osmanskom Carstvu dok su pravoslavci stekli kontrolu nad spornim kršćanskim crkvama.

Osmansko i Rusko Carstvo ušli su u rat u oktobru 1853., a Osmanlije su počele gubiti teritorij zbog čega je ruska vojska stekla kontrolu nad velikom dijelom Crnoga mora. Rusko Carstvo je htjelo kontrolu nad Crnim morem, za što je bila ključna vojna luka u Sevastopolju, na Krimu. Shvativši da bi zauzimanjem Sevastopolja Rusija kontrolirala Crno more i pobjedila rat, Francuska i Britanija su se uključile u rat u martu 1854. (Cijeli članak...)

Recentni izabrani članci: André Malraux – Sovjetska invazija Poljske – Građanski rat u Vizantiji (1341–1347)

ArhivaPrijedlozi