Črni Kal

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Črni Kal
Crni Kal 00.JPG
Karta: Najdi.si, Geopedia.si
Nadmorska visina: 252,9 m
Broj stanovnika: 221 (2020.)
Površina: 1,5 km kv
Poštanski broj: 6275 Črni Kal
Općina: Kopar-Capodistria
Pokrajina: Primorska
Statistička regija: Istrsko-kraška
Izvor: SURS, popis stanovništva 2002.


Črni Kal - San Sergio (tal.: san serđo) - Černikal (istarski) je naselje u sjeverozapadnoj Istri pod općinom Kopar (Primorska).

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Črni Kal je istarsko selo u flišnoj zoni ispod stijena Kraškog ruba na cesti Kozina-Kopar. Črni Kal ima zaselak Ćetnara (katinara), gdje je bila granica između Austrije i Venecijanske Republike. U bližini sela se nalazi vijadukt Črni Kal novog autoputa za Kopar. Zapadno se nalaze Dekani, a sjeverno od Črnog Kala počinje Ćićarijska longitudiala Črnotiče-Podgorje-Jelovice-Vodice-Mune-Žejane-Zvoneće. Kroz Črni Kal prolazi i odvojak pruge Prešnica-Kopar Istarske željeznice.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

U obližnjem kamenolomu otkrivena prahistorijska kamena sjekira, datirana paleolitik i brončani kipić boginje Junone iz rimskog doba.

Pretpostavlja se da je ovdje nađen i sarkofag kralja Roksolana i Sarmatovaca Rasparagana, koji se danas nalazi u Arheološkom muzeju u Puli.

Na stjenovitom rubu iznad sela su ostaci kaštela iz XI. st., koji je, kao i kulu u Podpeči, dao segraditi istarski pogranični grof Urlich I, s namjenom kontroliranja ceste iz Rižanske vale prema Krasu.

Šire područje Črnog Kala je bilo na granici Mletačke republike i Austrije, gdje su česti bili vojni sukobi. Nakon Mletačko-austrijskog rata (1508-1516.) je Črni Kal pripao socerbskom feudu, pa je 1521. bio neposredno priključen Kranjskoj. Na cesti prema Gabrovici stoji kamen z natpisom GEMEINDE ČERNI KAL (Općina Črni Kal) i godina 1819.

Do 1945. je u selu radila uljarna u komunskom vlasništvu.

Znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Večina kuća u selu je iz XVI. i XVII. st., a u urbanu cjelonu ih povezuje jednaka visina i način gradnje te oblikovanje arhitektonskih kamenih detalja. Krovovi na dvije vode su bili pokriveni s crijpovima.
  • U selu je nova, arhitektonski neprilagođena crkva sv. Valentina, a zanimljivost je da je zvonik (zvan Minaret) nagnut približno za metar, zid oko crkve i susjednih nastavma je na više mjesta napuknut zbog kliznog flišnog terena tako da se je porušila i prijašnja crkva sv. Valentina iz 1680. g.
  • Spomeničko najvrijedniji je portun (portal) gazdinstva br. 17, povezan s bogatom kamenorezačkom tradicijom mjesta.
  • Veliku arhitektonsku vrijednosti ima i Benkova hiža, koja je najstarija seoska kuća u koparskoj općini. Natpis na polukružnom portalu otkriva, da su je 1489. izgradili majsori Andreas i Benco. Poznat je rad ove radionice figuralna kamna gotička kustodija u gradiću Vrh-Vetta iz 1483. g.

Alpsko penjanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Černokalsko penjalište
Černokalsko penjalište Turska kula

U vapnenastim prisojnim stijenama kraškog ruba Ćićarije iznad sela se je pisala povijest slobodnog penjanja u Jugoslaviji. Danas je to moderno opremljeno penjalište u ugodnoj zavjetrini, udobnim ravnim podnožjem i prijatnom okolinom. Ocjena je, posebo za lijevi i srednjo dio penjališta, da su niže nego u Ospu.

Večina penjačkih smjerova je po dobro raščlanjenim stijenama. Radi velikog broja lakših i srednje teških smjerova penjalište je jako primjereno za alpinističke škole i prve korake mladih, iako ima dosta smjerova koji su prvenstveno zanimljivi i zahtjevni za dobre i iskusne penjače. Penjališta su nedavno obnovljena s umetnutim klinovima i sidrištima. Najpogodnije doba za penjanje je u proljeće, na jesen i sunčane zimske dane jer po ljeti je prevruče, osim na sjevernoj strani kod Turske kule.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Pucer, Alberto, Propotovanje po slovenski Istri, Libris Kopar, 2005.

Alberi, Dario, Istria - Storia, Arte e Cultura, Lint