Zlostavljanje tijekom poroda

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Zlostavljanje tijekom poroda ili opstetričko nasilje je zlostavljanje žena tijekom poroda u obliku zanemarivanja, fizičkog zlostavljanja i/ili nedostatka poštovanja. Ovaj se tretman smatra oblikom nasilja nad ženama i kršenjem ženskih prava. Ovo je problem koji se ponavlja u ustanovama širom svijeta. Prema studijama Svjetske zdravstvene organizacije i može imati ozbiljne posljedice i za majku i dijete. Naime, zlostavljanje tijekom poroda može spriječiti žene u traženju prenatalne njege i korištenju drugih zdravstvenih usluga u budućnosti.[1]

Daljnji primjeri zlostavljanja tijekom poroda uključuju skrb bez pristanka, skrb koja nije povjerljiva, nedostojanstvenu skrb, diskriminaciju, napuštanje skrbi i zadržavanje u ustanovama.[2] Adolescentice, žene koje nisu udate, žene niskog socioekonomskog statusa, migrantice, žene zaražene HIV-om i žene iz etničkih manjina izložene su većem riziku od zlostavljanja tijekom poroda.[1]

Definicija i oblici zlostavljanja[uredi | uredi kod]

Svjetska zdravstvena organizacija napominje da zlostavljanje tijekom poroda tek treba biti konačno definirano ili izmjereno na znanstveni način. Međutim, zlostavljanje tijekom poroda općenito se definira kao zanemarivanje, fizičko zlostavljanje i/ili nepoštivanje tretmana od strane zdravstvenih djelatnika prema pacijenticama u porodu. Takvo zlostavljanje smatra se kršenjem ženskih ljudskih prava.[1]

Zlostavljanje tijekom poroda može se pojaviti u širokom spektru i može se vidjeti u oblicima povjerljive skrbi, nedostojanstvene skrbi, diskriminacije, otvorenog fizičkog zlostavljanja, skrbi bez pristanka, napuštanja skrbi i/ili zatočenja u ustanovama.[2]

Nepovjerljiva skrb znači da je žena bila fizički izložena drugima u ustanovi ili da su njezini medicinski podaci bili otkriveni bez njenog pristanka. Nedostojanstvena skrb uključuje davatelja koji kori, prijeti ili obeshrabruje pacijenticu pri porodu. Diskriminacija u ovom kontekstu odnosi se na odbijanje pružanja skrbi zbog dobi, zdravstvenog stanja ili kulturnog/jezičnog podrijetla pacijentice. Njega bez pristanka događa se kada se medicinski zahvati, poput carskog reza ili sterilizacije, ne objasne u potpunosti prije nego što se izvrše. Tjelesno zlostavljanje uključuje udaranje, štipanje, sputavanje, uskraćivanje lijekova protiv bolova, pa čak i silovanje ili seksualni napad. Napuštanje skrbi je kada je pružatelj usluga odsutan ili se pacijentica ignorira ili joj se uskraćuje druženje s najbližima. Na kraju, zatočenje u ustanovama odnosi se na to da pružatelji usluga ne dopuštaju pacijentici da ode zbog nepodmirenih sredstava, neplaćanja mita itd.[2]

Epidemiologija i posljedice[uredi | uredi kod]

Svjetska zdravstvena organizacija provela je istraživanja o rasprostranjenosti zlostavljanja u porodu. Njihova istraživanja pokazuju da se žene koje rađaju u medicinskim ustanovama često i globalno suočavaju s nepoštivanjem, zlostavljanjem i/ili zanemarivanjem.[3]

Studija provedena 2020. godine u Gani, Gvineji, Mianmaru i Nigeriji je pokazala da je više od 40% promatranih žena i 35% ispitanih žena doživjelo zlostavljanje tijekom poroda.[4] Nadalje, smatra se da su adolescentice, migrantice, žene zaražene HIV-om i žene iz etničkih manjina će biti češće zlostavljane tijekom poroda od ostalih.[3][5][6][7][8][9]

Žene tijekom poroda su vrlo ranjive i često se ne mogu zaštititi od zlostavljanja, pa posljedice opstetričkog nasilja mogu biti ozbiljne i za majku i za dijete. Nasilni odnos koji se stvara između žene i njezinih zdravstvenih djelatnika kao posljedica zlostavljanja tijekom poroda često dovodi do toga da žena razvije opće nepovjerenje u zdravstvene usluge i zdravstveni sustava. Nadalje, posljedice se mogu proširiti i na nevoljkost u traženju prenatalne njege, liječničke pomoći tijekom poroda kao i drugih zdravstvenih usluga u budućnosti.[1][3][10]

Geografija[uredi | uredi kod]

Sjeverna i Južna Amerika[uredi | uredi kod]

Neki se izvori pozivaju na sjevernoameričke opstetričare i ginekologe, osobito između 1950-ih i 1980-ih, koji su prakticirali takozvani "mužev šav". "Mužev šav" uključuje stavljanje dodatnih šavova u rodnicu žene nakon epiziotomije ili prirodnog kidanja koje se dogodi tijekom poroda. Ovaj je postupak navodno proveden kako bi povećao buduće seksualno zadovoljstvo muža i često je ženi izazivao dugotrajnu bol i nelagodu. Nema dokaza da je takva praksa bila široko rasprostranjena u Sjevernoj Americi,[11][12] ali se spominjanja iste često pojavljuju u studijama o epiziotomiji u nekim južno američkim zemljama, poput Brazila.[13]

Nedavno se počelo više govoriti o tretmanu sjevernoameričkih liječnika prema trudnicama. Smatra se da je došlo do "ispravljanja" opstetričkog nasilja i da je pravo žena na izbor u nekim situacijama ugroženo. U slučajevima kada su životi žene i fetusa ugroženi, žena ima pravo odbiti skrb putem postupaka kao što su carski rez, epiziotomija ili porod uz pomoć vakuuma. Međutim, žene se često prisiljavaju na ove invazivne zahvate, unatoč činjenici da je utvrđeno da takva prisila uzrokuje dugotrajnu štetu, a mnoge žene iskustvo uspoređuju sa silovanjem.[14]

Izraz "opstetričko nasilje" se posebno koristi u zemljama Latinske Amerike, gdje zakon zabranjuje takvo zlostavljanje. Ovi zakoni postoje u nekoliko zemalja Latinske Amerike, uključujući Argentinu, Portoriko i Venezuelu.[15]

Istraživanje opstetričkog nasilja u dvije javne bolnice u Meksiku, koje je analiziralo iskustva poroda tijekom jednog mjeseca u 2012. godini, je pokazalo da se fizičko zlostavljanje, verbalno zlostavljanje i diskriminacija događaju otvoreno u svim ustanovama. Žene koje imaju državno zdravstveno osiguranje su bile izložene najvećoj diskriminaciji od strane zdravstvenih djelatnika.[16]

Afrika[uredi | uredi kod]

Tanzanija je afrička država s poviješću zlostavljanja tijekom poroda. Shannon McMahon i druge istraživali su 2011. jesu li navodne intervencije za smanjenje učestalosti zlostavljanja tijekom poroda bile učinkovite. Žene su tijekom intervjua, u početku svoja iskustva nazivale neutralnim ili boljim. Međutim, nakon što su im prikazani različiti aspekti zlostavljanja, velika većina žena je izvijestila o zlostavljanju tijekom poroda.[17] U razdoblju 2013.-2014. Hannah Ratcliffe i druge napravile su istraživačku studiju o mogućim intervencijama za poboljšanje iskustava žena pri porodu. Proveli su "otvoreni dan rađanja" koji je olakšao komunikaciju između pacijentica i pružatelja usluga te ih educirao o postupcima rađanja. Tim je također proveo radionicu pod nazivom "poštujuću prenatalnu skrb" namijenjenu stvaranju razgovora o stvaranju poštovanja između zdravstvenog osoblja i pacijentica. Otkrili su da je ovaj pristup bio uspješan. Zabilježeno je povećanje od 60% zadovoljstva iskustvom porođaja.[18] Tijekom istog vremenskog razdoblja kao i Ratcliffeovo istraživanje, Stephanie Kujawaki i druge provele su usporednu studiju poroda sa i bez intervencija. Polazna osnova za studiju je provedena u razdoblju 2011.-2012., a posljednja polovica studije provedena je 2015. godine. Otkriveno je da je došlo do 66% smanjenja zlostavljanja i nepoštivanja tijekom poroda nakon intervencija. Ova studija pokazuje da reforme zajednice i zdravstvenog sustava mogu pomoći u promjeni i preoblikovanju normi u kojima se žene zlostavljaju tijekom poroda.[19]

Azija[uredi | uredi kod]

U razdoblju 2014.-2015. Shreeporna Bhattacharya i TK Sundari Ravindran željele su kvantitativno, putem upitnika, utvrditi učestalost zlostavljanja tijekom poroda u okrugu Varanasi na sjeveru Indije. Dva ruralna bloka u okrugu Varanasi s visokom stopom institucionalnih isporuka bila su u fokusu studije, a subjekti su nasumično odabrani među ženama koje su živjele u tom području. Bhattacharya i Ravindran izvještavaju da je učestalost zlostavljanja bila 28,8%, a "zlostavljačko ponašanje" djeluje kao opći pojam. Dva najčešća oblika zlostavljanja bila su nedostojanstvena skrb (19,3%) i fizičko zlostavljanje (13,4%). Nadalje, 8,5% žena je izjavilo da je zanemareno ili napušteno, 5,6% je imalo nepovjerljivu skrb, a 4,9% se suočilo s poniženjem zbog nedostatka čistoće. Autorice također napominju da je 90,5% ispitanica naišlo na neprikladne zahtjeve za novcem. Što se tiče korelacije, nije bilo značajne veze između društveno-ekonomskog statusa i zlostavljanja, iako su žene koje su se suočile s komplikacijama tijekom poroda imale četiri puta veću vjerojatnost da će doživjeti zlostavljanje u ustanovama.[20]

Fatima Alzyoud i kolege proučavali su zlostavljanje tijekom poroda u Jordanu, posebno u oblicima zanemarivanja i verbalnog zlostavljanja. Istraživanje je bilo provedeno u četiri državna centra za zdravlje majke i djeteta, a u ispitivanju je sudjelovalo 390 jordanskih žena u dobi od 18 do 45 godina. Ljestvica verbalnog zlostavljanja i zanemarivanja pri porodu (Childbirth Verbal Abuse and Neglect scale - CVANS) pokazala je da je 32,2% ispitanica doživjelo zanemarivanje, a da je 37,7% njih suočeno s verbalnim zlostavljanjem tijekom posljednjeg porođaja.[21]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Prevention and elimination of disrespect and abuse during childbirth. World Health Organization (3 September 2014).
  2. ↑ 2,0 2,1 2,2 Sando, David; Abuya, Timothy; Asefa, Anteneh; Banks, Kathleen P.; Freedman, Lynn P.; Kujawski, Stephanie; Markovitz, Amanda; Ndwiga, Charity i dr.. (11 October 2017). „Methods used in prevalence studies of disrespect and abuse during facility based childbirth: lessons learned” (En). Reproductive Health 14 (1): 127. DOI:10.1186/s12978-017-0389-z. ISSN 1742-4755. PMC 5637332. PMID 29020966. 
  3. ↑ 3,0 3,1 3,2 The prevention and elimination of disrespect and abuse during facility-based childbirth. World Health organization.
  4. ↑ Bohren, Meghan A; Mehrtash, Hedieh; Fawole, Bukola; Maung, Thae Maung; Balde, Mamadou Dioulde; Maya, Ernest; Thwin, Soe Soe; Aderoba, Adeniyi K i dr.. (November 2019). „How women are treated during facility-based childbirth in four countries: a cross-sectional study with labour observations and community-based surveys”. The Lancet 394 (10210): 1750–1763. DOI:10.1016/s0140-6736(19)31992-0. ISSN 0140-6736. PMC 6853169. PMID 31604660. 
  5. ↑ Sando, David; Kendall, Tamil; Lyatuu, Goodluck; Ratcliffe, Hannah; McDonald, Kathleen; Mwanyika-Sando, Mary; Emil, Faida; Chalamilla, Guerino i dr.. (1 December 2014). „Disrespect and Abuse During Childbirth in Tanzania: Are Women Living With HIV More Vulnerable?”. Journal of Acquired Immune Deficiency Syndromes 67 (Suppl 4): S228–S234. DOI:10.1097/QAI.0000000000000378. PMC 4251905. PMID 25436822. 
  6. ↑ Okafor, Innocent I.; Ugwu, Emmanuel O.; Obi, Samuel N. (1 February 2015). „Disrespect and abuse during facility-based childbirth in a low-income country”. International Journal of Gynaecology and Obstetrics 128 (2): 110–113. DOI:10.1016/j.ijgo.2014.08.015. PMID 25476154. 
  7. ↑ Kujawski, Stephanie; Mbaruku, Godfrey; Freedman, Lynn P.; Ramsey, Kate; Moyo, Wema; Kruk, Margaret E. (1 October 2015). „Association Between Disrespect and Abuse During Childbirth and Women's Confidence in Health Facilities in Tanzania”. Maternal and Child Health Journal 19 (10): 2243–2250. DOI:10.1007/s10995-015-1743-9. PMID 25990843. 
  8. ↑ Kujawski, Stephanie A.; Freedman, Lynn P.; Ramsey, Kate; Mbaruku, Godfrey; Mbuyita, Selemani; Moyo, Wema; Kruk, Margaret E. (1 July 2017). „Community and health system intervention to reduce disrespect and abuse during childbirth in Tanga Region, Tanzania: A comparative before-and-after study”. PLOS Medicine 14 (7): e1002341. DOI:10.1371/journal.pmed.1002341. PMC 5507413. PMID 28700587. 
  9. ↑ Bohren, Meghan A (2017). „Continuous support for women during childbirth”. Cochrane Database of Systematic Reviews 7: CD003766. DOI:10.1002/14651858.CD003766.pub6. PMC 6483123. PMID 28681500. 
  10. ↑ Bohren, Meghan A.; Vogel, Joshua P.; Hunter, Erin C.; Lutsiv, Olha; Makh, Suprita K.; Souza, João Paulo; Aguiar, Carolina; Saraiva Coneglian, Fernando i dr.. (2015-06-30). „The Mistreatment of Women during Childbirth in Health Facilities Globally: A Mixed-Methods Systematic Review”. PLOS Medicine 12 (6): e1001847. DOI:10.1371/journal.pmed.1001847. ISSN 1549-1277. PMC 4488322. PMID 26126110. 
  11. ↑ Dobbeleir, Julie M.L.C.L.; Landuyt, Koenraad Van; Monstrey, Stan J. (May 2011). „Aesthetic surgery of the female genitalia”. Seminars in Plastic Surgery (Thieme) 25 (2): 130–141. DOI:10.1055/s-0031-1281482. PMC 3312147. PMID 22547970. 
  12. ↑ Northrup, Christiane (2006). Women's bodies, women's wisdom: the creating physical and emotional health and healing, New York: Bantam Books. ISBN 9780553804836
  13. ↑ Diniz, Simone G.; Chacham, Alessandra S. (2004). „"The Cut Above" and "the Cut Below'": abuse of caesareans and episiotomy in São Paulo, Brazil”. Reproductive Health Matters (Taylor and Francis) 12 (23): 100–110. DOI:10.1016/S0968-8080(04)23112-3. PMID 15242215. 
  14. ↑ Borges, Maria T. R. (2018). „A Violent Birth: Reframing Coerced Procedures During Childbirth as Obstetric Violence”. Duke Law Journal 67 (4): 827–862. PMID 29469554. 
  15. ↑ WHO (2015). Sexual and reproductive health: Prevention and elimination of disrespect and abuse during childbirth. World Health Organization.
  16. ↑ Santiago, Rosario Valdez; Monreal, Luz Arenas; Rojas Carmona, Anabel; Domínguez, Mario Sánchez (18 June 2018). „"If we're here, it's only because we have no money…" discrimination and violence in Mexican maternity wards”. BMC Pregnancy and Childbirth 18 (1): N.PAG. DOI:10.1186/s12884-018-1897-8. PMC 6006746. PMID 29914421. 
  17. ↑ McMahon, Shannon A; George, Asha S; Chebet, Joy J; Mosha, Idda H; Mpembeni, Rose NM; Winch, Peter J (12 August 2014). „Experiences of and responses to disrespectful maternity care and abuse during childbirth; a qualitative study with women and men in Morogoro Region, Tanzania” (En). BMC Pregnancy and Childbirth 14 (1): 268. DOI:10.1186/1471-2393-14-268. ISSN 1471-2393. PMC 4261577. PMID 25112432. 
  18. ↑ Ratcliffe, Hannah L.; Sando, David; Lyatuu, Goodluck Willey; Emil, Faida; Mwanyika-Sando, Mary; Chalamilla, Guerino; Langer, Ana; McDonald, Kathleen P. (18 July 2016). „Mitigating disrespect and abuse during childbirth in Tanzania: an exploratory study of the effects of two facility-based interventions in a large public hospital” (En). Reproductive Health 13 (1): 79. DOI:10.1186/s12978-016-0187-z. ISSN 1742-4755. PMC 4948096. PMID 27424608. 
  19. ↑ Kujawski, Stephanie A.; Freedman, Lynn P.; Ramsey, Kate; Mbaruku, Godfrey; Mbuyita, Selemani; Moyo, Wema; Kruk, Margaret E. (11 July 2017). „Community and health system intervention to reduce disrespect and abuse during childbirth in Tanga Region, Tanzania: A comparative before-and-after study”. PLOS Medicine 14 (7): e1002341. DOI:10.1371/journal.pmed.1002341. ISSN 1549-1676. PMC 5507413. PMID 28700587. 
  20. ↑ Bhattacharya, Shreeporna; Sundari Ravindran, T. K. (2018-08-20). „Silent voices: institutional disrespect and abuse during delivery among women of Varanasi district, northern India”. BMC Pregnancy and Childbirth 18 (1): 338. DOI:10.1186/s12884-018-1970-3. ISSN 1471-2393. PMC 6102865. PMID 30126357. 
  21. ↑ Alzyoud, Fatima; Khoshnood, Kaveh; Alnatour, Ahlam; Oweis, Arwa (2018-03-01). „Exposure to verbal abuse and neglect during childbirth among Jordanian women” (en). Midwifery 58: 71–76. DOI:10.1016/j.midw.2017.12.008. ISSN 0266-6138. PMID 29306737. 
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Zlostavljanje_tijekom_poroda&oldid=41367261