Zaštita čehoslovačke granice u Hladnom ratu

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Čehoslovački granični sistem u Hladnom ratu
Češka i Slovačka

Prizor jednog od očuvanih nadzornih tornjeva.
Vrsta strogo čuvana državna granica
Izgrađeno 1951. - 1989.
Građevinski
materijali
beton, čelik, željezo, bodljikava žica, drvo
U uporabi
Trenutno
stanje
djelomično očuvana
Otvoreno za
javnost
da
Pod nadzorom Češke i Slovačke

Čehoslovački granični sistem u Hladnom ratu predstavljao je vrlo dobro utvrđene državne granice tadašnje Čehoslovačke prema Zapadnoj Njemačkoj i Austriji. Fizički je predstavljao dio Željezne zavjese koja je tada dijelila Evropu. Smisao ovakvo strogo čuvanog graničnog sistema bio je spriječiti ilegalan bijeg stanovnika Istočnog bloka u zemlje Zapadne Evrope.

Izgradnja[uredi | uredi kod]

Nakon završetka Drugog svjetskog rata i podjele Njemačke, zapadne i jugozapadne granice Čehoslovačke vrlo brzo postale su dobro čuvane. Počevši od 1951. godine pa na dalje, duž granica postavljane su signalne ograde te ograde od bodljikave žice. Godine 1968. ograde su dodatno ojačane i elektificirane sa snagom udara od 5.000 volti. Također, izgrađeni su i tornjevi radi boljeg nadzora. Ukupna duljina čuvanih granica iznosila je 356 km prema Zapadnoj Njemačkoj te 453 km prema Austriji.

Učinak[uredi | uredi kod]

Učinak ovakvog graničnog sustava bio je vrlo velik te je onemogućio mnoge migracije stanovništva koje bi se dogodile prema Zapadu. Procjene govore da je u razdoblju od maja 1945. do novembra 1989. godine oko 1.000 ljudi smrtno stradalo na ovim strogo čuvanim granicama. Stradali nisu bili samo prebjezi, nego i slučajni civili, ali i čuvari koji su bili na položajima.

Granice danas[uredi | uredi kod]

Nakon političkih promjena krajem 20. vijeka i raspada SSSR-a, prestaje Hladni rat. Republike Češka i Slovačka danas su punopravne članice Evropske unije te ne postoje granične kontrole prema Njemačkoj i Austriji. Velik dio izgrađenih objekata ostao je očuvan.

Izvori[uredi | uredi kod]