Bodljikava žica

Izvor: Wikipedia
Bodljikava žica.

Bodljikava žica je posebna vrsta žice namijenjena za izradu prepreka za vojne i druge namjene, naročito ograđivanje polja za ispašu stoke. Uz to se koristi za ograđivanje zatvora i koncentracionih logora.

Pronalazač je Amerikanac Džozef Gliden (Joseph Glidden) koji je 1874. na glatkoj žici svoje ograde ručno dodao bodlje radi bolje zaštite bašte. Patent je dobio te godine za mašinu za izradu dvostruke bodljikave žice. Njena upotreba brzo raste i već 1900. je proizvodnja oko 200000 tona godišnje.

U vojsci se masovno koristi od Burskog rata 1899-1902., a masovno je primijenjena u Prvom svjetskom ratu.

Konstrukcija[uredi - уреди]

Razne vrste bodljikave žice.

Po konstrukciji b. može biti jednostruka, dvostruka i trostruka.

Jednostruka je od čelika sa kvadratnim presjekom da se spriječi okretanje bodlji.

Dvostruka je najčešće u upotrebi za fortifikacije, ima 2 žice sa upletom dužine oko 50 mm. Žica je prečnika do 3 mm, gvozdena, modrožarena, savitljiva, otporna na rđanje i otpornosti na kidanje do 40 kp/mm2. Za veću otpornost protiv rđe može biti i pocinkovana. Bodlje su dužine oko 20 mm na svakih 100-150 mm, i obično imaju 4 šiljka od 2 komadića žice.

Upotreba[uredi - уреди]

Za 1 km jednoredne ograde treba oko 800 kg bodljikave žice, za dvorednu 2400 kg, i trorednu 3200 kg žice.

Tipovi[uredi - уреди]

Postoji mnogo različitih vrsta bodljikave žice. Neke umjesto bodlji od žice koriste oštre komade metala (kao žilet).

Vidi još[uredi - уреди]

Korištena literatura[uredi - уреди]

  • Vojna enciklopedija, Beograd, 1970., knjiga prva, strana 650.

Vanjske veze[uredi - уреди]