Werwolf

Izvor: Wikipedia
Disambig.svg Za ostale upotrebe, pogledajte članak Operacija Vukodlak.
Werwolf
Werwolf.jpg
Simbol organizacije "Werwolf"
Aktivna 14. septembar 1944 - 5. mart 1946
Vjernost  Treći Rajh
Tip/rod laka pješadija, komandosi
Uloga gerilske i specijalne operacije
insurekcija, pokret otpora (poslije kapitulacije)
Veličina 5000 ljudi (planirano)
Dio/deo dio Waffen SS-a
Borbeni angažmani drugi svjetski rat
Komandanti
Znameniti
komandanti
Hans-Adolf Prützmann
Oznake pripadnika Werwolfa

Werwolf (na njemačkom "Vukodlak") je zajednički naziv za specijalne vojne i paravojne nacističke formacije Trećeg Reicha osnovane pred kraj drugog svjetskog rata čiji su pripadnici imali zadatak izvoditi gerilske operacije na područjima Njemačke pod savezničkom okupacijom. Plan, čiji je formalni naziv bio Unternehmen Werwolf (Operacija Vukodlak), je u ljeto 1944. i 1945. osmislio Reichsführer SS-a Heinrich Himmler, naloživši SS-obergruppenführeru Hans-Adolf Prützmannu da stvori snage od 5000 ljudi koje bi činili dobrovoljci iz redova SS-a i Hitlerjugenda. Javnost je za te formacije prvi put čula u martu 1945. kada je njemački ministar propagande Joseph Göbbels u obraćanju preko radija pozvao svoje sunarodnjake da se Saveznicima, poput "vukodlaka", suprotstave do smrti, te stvorio dojam da se pod tim imenom krije dobro široki i dobro pripremljeni pokret otpora. U stvarnosti Werwolf nikada nije bio zamišljen s tom ulogom, s obzirom da se nacističko vodstvo sve do sam kraj rata nije uopće moglo pomiriti sa porazom i formalnim nestankom vlastitog režima; kaos u posljednjim mjesecima i bojazni da bi inzistiranje na takvoj strategiji bilo shvaćeno kao izdajnički defetizam u mnogo čemu su ograničili organizaciju i resurse Werwolfa. Usprkos tome, pripadnicima Werwolfa su se pred kraj i nakon rata pripisivale sabotaže, diverzije, napadi na savezničke vojnike i atentati na njemačke političare i službenike koji su surađivali s okupacijskim vlastima (najpoznatiji primjer je dr. Franz Oppenhoff, gradonačenik Aachena postavljen od strane Amerikanaca). Oni su često služili kao povod za represalije, odnosno izgovor za odmazdu nad njemačkim stanovništvom od strane savezničkih trupa; zbog toga su grupe Werwolfa vrlo brzo izgubile potporu među od rata umornim Nijemcima i bile marginalizirane; smatra se da su do kraja 1946. godine prestale postojati kao ozbiljna prijetnja savezničkim vlastima, kako i javnoj sigurnosti u okupiranoj Njemačkoj. Werwolf je, s druge strane, kasnijih decenija postao čest motiv u djelima popularne kulture pri čemu je opisivan kao mnogo šira, efikasnija i opasnija organizacija nego što je u stvarnosti bio.

Neuspjeh Werwolfa da se suprotstavi savezničkoj okupaciji je početkom 2000-ih u SAD i šire često korišten kao argument za okupaciju Iraka, odnosno tvrdnje da će nakon vojnog sloma Huseinovog režima brzo zavladati mir, odnosno da se američke i savezničke trupe neće morati brinuti o pobunjenicima.

Literatura[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]