Vladimir Frank
| Vladimir Frank | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | 11. 6. 1873. Zagreb, Austro-Ugarska Monarhija |
| Smrt | 1. 8. 1916. (dob: 43) Beč, Austro-Ugarska Monarhija |
| Nacionalnost | Austro-Ugar (Hrvat) |
| Etnicitet | Židov[1][2] |
| Državljanstvo | Austro-Ugarska Monarhija |
| Zanimanje | političar |
| Politička partija | ČSP |
| Suprug/a | Dora (Schwarz) Frank |
| Roditelji | Josip Frank Olga (Rojčević) Frank |
| Rodbina | Ivo Frank (brat) Olga (Frank) Kvaternik (sestra) |
Vladimir Frank (Zagreb, 11. 6. 1873 - Beč, Austro-Ugarska Monarhija, 1. 8. 1916), hrvatski političar i zastupnik u Hrvatskom saboru za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, sin istaknutog pravaša dr. Josipa Franka i stariji brat dr. Ive Franka.
Biografija[uredi | uredi kod]
Vladimir Frank je rođen 11. 6. 1873 godine u Zagrebu kao najstariji sin Josipa i Olge Frank. Pravo s doktoratom je završio u Beču 1903 godine, nakon čega se vratio u Zagreb gdje je radio kao advokat. Za života je bio član Čiste stranke prava (ČSP) kao i njegov otac i mlađi brat Ivo. U Hrvatski sabor ušao je 1906 godine. Kao saborski zastupnik isticao se svojim zauzimanjem za izbornu reformu i financijsku samostalnost Hrvatske. U razdoblju prije Prvog svjetskog rata živo je sudjelovao u povezivanju frankovaca s velikoaustrijskim krugom oko prijestolonasljednika Franje Ferdinanda.[3] Vladimir je bio oženjen za Doru Schwarz, kćerkom Davida Schwarza izumitelja letjelice. Udovica Davida Schwarza je prodala izum svoga supruga njemačkom generalu i industrijalcu Ferdinandu von Zeppelinu. Prema pričama koje su kolale 1908 godine, dobar dio tog novca je pripao Dori (Schwarz) Frank, što je iskorišteno za krpanje financijskih "rupa" ČSP-a.[4] Vladimir Frank je umro 1. 8. 1916 godine u Beču.[3]
Vidi još[uredi | uredi kod]
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ Ognjen Kraus, 1998, str. 174
- ↑ Ivo Goldstein, 2001, str. 619
- ↑ 3,0 3,1 Frank, Vladimir. Hrvatska enciklopedija (Leksikografski zavod Miroslav Krleža). Preuzeto 19. 12. 2015
- ↑ Mladen Kaldana (2014). Josip Frank – hrvatski domoljub srednjoeuropsko-mediteranskog okvira. Hrvatska udruga Benedikt. Preuzeto 19. 12. 2015
Literatura[uredi | uredi kod]
- Kraus, Ognjen (1998). Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj, Zagreb: Židovska općina Zagreb. ISBN 953-96836-2-9
- Goldstein, Ivo (2001). Holokaust u Zagrebu, Zagreb: Novi Liber-Židovska općina Zagreb. ISBN 953-6045-19-2