Veliki knez Kijeva

Izvor: Wikipedia

Veliki knez Kijeva ili veliki knez kijevski (ukrajinski: Великий князь київський; ruski: Великий князь) je titula koju su u srednjem vijeku nosili vladari Kijeva, odnosno država čije je taj grad bio sjedište - Kijevske Rusije i Kneževine Kijev.

Dinastija Rjurikovića[uredi - уреди]

Dinastija Rjurikovića (Rjurikidi) su bili potomci Rjurika (Rørikr), varjaškog poganskog poglavice. Prema Projektu istraživanja DNK dinastije Rjrurikovića FamilyTreeDNA, odnosno njegovim današnjim potomcima. Rjurik je pripadao haplogrupi Y-DNA N1c1.[1] Iako su srodni kasnijim balto-finskim narodima, Rjurikovići nisu posjedovali mutaciju DYS390=24 karakterističnu za narode koji govore finskim jezicima, a mutacija DYS390=23 (koja se također može naći među zapadnim Fincima) u rjurikovićevskom haplotipu se obično vezuje uz narode koji su govorli sjevernogermanskim narodima (Varjazi).[2]

Svi vladari Kijevske Rusije prije preobraćenja Vladimira I i njegove države na kršćanstvo su bili pogani, s izuzetkom Olge Kijevske. U periodu između druge polovice 13. i druge polovice 14. vijeka, kijevski knezovi su bili prisiljeni prihvatiti mongolsko-tatarsko sizerenstvo.

Portret Ime Rođen/a-Umro/la Vladao/la od Vladao(la do
Rurik titularnik.jpg Rjurik I, osnivač dinastije. cca. 830–879 864 879
Oleg of Novgorod.jpg Oleg Vidilac (Helgi),[3] varjaški konung Holmgårda (Novgorod) i Kønugård (Kijev) ?–912 882 912
Igor the Old.jpg Igor I (Ingvar), sin Rjurika I ?–945 912 945
St Olga by Nesterov in 1892.jpg Sv. Olga (Helga) (regent), krstio je car Konstantin VII ali nije uspjela preobratiti sam Kijev ?–969 945 962
80px Svjatoslav I (Sven),[4] prvi pravi vladar Rusije (Rus') koji je uništio Hazarski Kaganat i ujedinio sve ruske zemlje pod kijevskim prijestoljem 942–972 962 972
Yaropolk murder.jpg Jaropolk I (Jaropolk), navodno kršten u katoličanstvo, ali su ga potom ubila dva Varjaga 958 (960?)–980 972 980
80px Vladimir I Veliki (Valdamarr), sin Svajtoslava I i Maljuše, rana vladavina bila pod snažnim paganskim uticajem, ali se 988. pokrstio i uspješno preobratio Kijevsku Rusiju na kršćanstvo 958–1015 980 1015
Sviatopolk silver srebrenik.jpg Svjatopolk I the Accursed (Sventopluk),[5] sin Jaropolka I i grčke monahinje 980–1019 1015 1019
Bilibin yaroslav.jpg Jaroslav I Mudri (Jarizleifr), sin Vladimira Velikog (Valdamarr) i Rogneda od Polocka (Ragnhild), knez Rostova, knez Novgoroda i veliki knez Kijeva; za vrijeme njegove vladavine Kijevska Rusija je dosegla vrhunac svoje moći 978–1054 1019 1054
Minskizjaslav.jpg Izjaslav I od Kijeva, sin Jaroslava i Ingegerd Olofsdotter od Švedske, prva vladavina 1024–1078 1054 1068
Usiasłaŭ Połacki (Čaradziej). Усяслаў Полацкі (Чарадзей).jpg Vseslav I od Polocka, sin Brjačislava od Polocka i nepoznate majke, kratkotrajna vladavina za vrijem Izjaslava 1039–1101 1068 1069
Minskizjaslav.jpg Izjaslav I od Kijeva, drugi put 1024–1078 1069 1073
Izbornik.jpg Svjatoslav II od Kijeva (na slici prvi zdesna), sin Jaroslava i Ingegerd Olofsdotter od Švedske 1027–1076 1073 1076
Minskizjaslav.jpg Izjaslav I od Kijeva, treći put, prvi kralj Rusije (papa Grgur VII mu poslao krunu iz Rima 1075) 1024–1078 1076 1078
Vsevolod yaroslavich.jpg Vsevolod I od Kijeva, sin Jaroslava i Ingegerd Olofsdotter od Švedske 1030–1093 1078 1093
Svjatopolk II of Kiev, sin Izjaslava I i Gertrude od Poljske 1050–1113 1093 1113
80px Vladimir II Monomah, sin Vsevoloda I i Anastasije od Vizantije, smatra se posljednjim vladarom jedinstvene Kijevske Rusije 1053–1125 1113 1125
Mstislav I of Kiev (Tsarskiy titulyarnik).jpg Mstislav I Veliki, poznat kao Harald u nordijskim sagam, sin Vladimira II i Gythe od Wessexa, nakon njegove vladavine Kijevska Rusija počela brzo slabiti 1076–1132 1125 1132
Jaropolk II , brat Mstislava I 1082–1139 1132 1139
Vjačeslav I, brat Jaropolka II i Mstislava II. Prva vladavina. 1083–1154 1139 1139
Vsevolod Ol'govich.jpg Vsevolod II, oženio Mariju, sestru Mstislava I, Jaropolka II i Vjačeslava I. ?–1146 1139 1146
CvKnyazIgor.jpg Igor II, brat Vsevoloda II. ?–1147 1146 1146
Ізяслав II Пантелеймон.jpg Izjaslav II, sin Mstislava I i Christine Ingesdotter od Švedske. Prva vladavina 1097–1154 1146 1149
Dolgorukiy titularnik.jpg Juri I Dolgoruki, prvi put 1099–1157 1149 1151
Vjačeslav I, drugi put, zajedno sa Izjaslavom II 1083–1154 1151 1154
Ізяслав II Пантелеймон.jpg Izjaslav II, drugi put, zajedno sa Vjačeslavom I. 1097–1154 1151 1154
Rostislav Mstislavich.jpg Rostislav I, brat Izjaslava II. Prvi put 1110–1167 1154 1154
Izyaslav III.jpg Izjaslav III, unuk Svjatoslava II. Prvi put. ?–1162 1154 1155
Dolgorukiy titularnik.jpg Jurij I Dolgoruki, drugi put. 1099–1157 1155 1157
Izyaslav III.jpg Izjaslav III, drugi put. ?–1162 1157 1158
Rostislav Mstislavich.jpg Rostislav I, drugi put. Zajedno sa Izjaslavom III 1162. 1110–1167 1158 1167
Izyaslav III.jpg Izjaslav III, treći put, zajedno sa Rostislavom I. ?–1162 1162 1162
Mstislav Izjaslavich.jpg Mstislav II, sin Izijslav II i Agnes od Njemačke. Prvi put. ?–1172 1167 1169
Gljeb, sin Jurija Dolgorukog. Prvi put. ?–1171 1169 1169
Mstislav Izjaslavich.jpg Mstislav II, drugi put. ?–1172 1170 1170
Gljeb, drugi put. ?–1171 1170 1171
Vladimir III, sin Mstislava I Velikog. 1132–1173 1171 1171
Mihail I, polubrat Gljeba. ?–1176 1171 1171
Roman I, sin Rostislava I i Agnes od Švapske. Prvi put. ?–1180 1171 1173
Bolshoe Gnezdo.JPG Vsevolod III Veliko Gnijezdo, brat Mihaila I. 1154–1212 1173 1173
Rjurik II, brat Romana I. Prvi put. ?–1215 1173 1173
Svjatoslav III, sin Vsevoloda II. Prvi put. ?–1194 1174 1174
Jaroslav II, sin Izjaslava II. Prvi put. ?–1180 1174 1175
Roman I, drugi put. ?–1180 1175 1177
Svjatoslav III, drugi put. ?–1194 1177 1180
Jaroslav II, drugi put. ?–1180 1180 1180
Rjurik II, drugi put. ?–1215 1180 1182
Svjatoslav III, treći put. ?–1194 1182 1194
Rjurik II, treći put. ?–1215 1194 1202
Igor III, sin Jaroslav II. Prvi put. ?–? 1202 1202
Rjurik II, četvrti put, zajedno sa Romanom II i Rostislavom II (do 1205). ?–1215 1203 1205
Roman Mstislavich , Roman of Halych, Roman the Great.jpg Roman II Veliki, sin Mstislava II. Prvi put vladao zajedno sa Rjurikom II i Rostislavom II (do 1205). 1160–1205 1203 1205
Rostislav II, sin Rjurika II. Vladao zajedno s ocem 1204–1206 i sa Romanom II 1204–1205. 1173–1214 1204 1206
Rjurik II, peti put, zajedno sa sinom Rostislavoim II. ?–1215 1206 1206
Vsevolod IV Crveni, sin Svjatoslava III. Krsno ime mu je bilo "Daniil" (Danijel). Prvi put. ?–1212 1206 1207
Rjurik II, šesti i posljednji put. ?–1215 1207 1210
Vsevolod IV Crveni, drugi put. ?–1212 1210 1212
Igor III, drugi put. ?–? 1212 1214
Mstislav III, sin Romana I. ?–1223 1214 1223
Vladimir IV, brat Rostislava II. 1187–1239 1223 1235
Izjaslav IV, član dinastije Rjurikovića, potomak Rjurika I. 1186–? 1235 1236
Yaroslav Vsevolodovich (Spas Nereditsi).jpeg Jaroslav III, sin Vsevoloda Veliko Gnijezdo. Prvi put 1191–1246 1236 1238
Michael of Chernigov 1688.jpg Mihail II, sin Vsevoloda IV. Prvi put. 1185–1246 1238 1239
Rostislav III, sin Mihaila II. 1210–1262 1239 1239
Daniil-halitsky.jpg Danijel, sin Romana II Velikog. 1201–1264 1239 1240
Michael of Chernigov 1688.jpg Mihail II, drugi put. 1185–1246 1241 1243
Yaroslav Vsevolodovich (Spas Nereditsi).jpeg Jaroslav III, drugi put 1191–1246 1243 1246
80px Sv. Aleksandar Nevski, sin Jaroslava III. 1220–1263 1246 1263
Yaroslav Yaroslavich in Novgorod.jpeg Jaroslav IV, brat Aleksandra. 1230–1271 1263 1271
Lev Danylovich of Halych.PNG Lev, sin Danijela. 1228–1301 1271 1301
Volodimir-Ivan Ivanovič ?–? 1301 ?
Stanislav Ivanovič 1228–1301 ? 1321

Kneževi Kijeva (u Velikom Vojvodstvu Litvi)[uredi - уреди]

Nakon Bitke na sinjim vodama 1362, Kijev i druge oblasti je Velikom Vojvodstvu Litva pripojio veliki vojvoda Algirdas.

Izvori[uredi - уреди]