Valonija

Izvor: Wikipedia
Valonija
Wallonie (francuski)
Wallonien (njemački)
Zastava Grb
[[Zastava {{{ime genitiv}}}|Zastava]] [[Grb {{{ime genitiv}}}|Grb]]
Geslo: Walon todi! (Valonija zauvijek!)
Himna: Li Tchant des Walons
[[Datoteka:Map of Wallonia.png|270px|Položaj Valonije]]
Službeni jezik francuski, njemački
Glavni grad Namur
Vlada
 - Ministarski predsjednik Elio Di Rupo
Površina
 - ukupno 16,844 km²
Stanovništvo
- ukupno ([[{{{godina popisa}}}]].) 3,358,560 stanovnika
 - gustoća 199.39/km²

Valonija (franc. Wallonie, njem. Wallonien, valonski: Walonreye, nizozemski: Wallonië) ili Valonska regija je južna, frankofona regija Belgije i federalna jedinica čiji je glavni grad Namur. Službeni jezici su francuski i njemački. Regija ima oko 3.360.000 stanovnika, a površinski, s 16.844 km², zauzima 55.18% države.

Valonija se sastoji od sljedećih pokrajina:

Najveći gradovi su Liège, Namur, Charleroi, Mons, Tournai, Arlon, Bastogne, Wavre, Verviers, Dinant i Eupen.

Demografija i jezik[uredi - уреди]

U većini općina službeni jezik je francuski dok njemački ima takav status u devet istočnih općina koje su pripadale Njemačkoj do poslijeratnog razgraničenja 1918. U nekim frankofonim općinama postoje posebna pravila po kojima se stanovnici kojima je materinji jezik njemački ili nizozemski mogu koristiti njime u administraciji. Valonci su često izloženi kritikama zbog slabog poznavanja nizozemskog, drugog nacionalnog jezika; po istraživanjima iz 2006. govori ga samo 19% stanovnika, dok 59% Flamanaca govori francuski. Uz francuski, odnosno njegovu belgijsku varijantu, kao regionalni jezici priznati su i lokalni dijalekti koji su unatoč tome u izumiranju.

Njemačka nacionalna manjina broji oko 70.000 ljudi, a garantirana su joj posebna prva, posebno u jezičnim i kulturološkim pitanjima. Među Nijemcima je sve jača želja za ekonomskom samostalnošću i uzdizanjem na razinu autonomne regije.

Ekonomija[uredi - уреди]

Belgija je bila jedna od prvih zemalja u kojima dogodila industrijska revolucija, a Valonija je tokom 19. stoljeća doživjela jak razvoj posebno zahvaljujući industriji baziranoj na ugljenu i željezu. Tokom dvadesetog stoljeća ove industrijske grane su postala manje profitabilne, a kriza u čeličnoj industriji i restrukturiranje rezultirali su slabljenjem gospodarstva i pomicanjem centra industrijske djelatnosti na sjever Belgije. I danas je Valonija znatno siromašnija od Flandrije: 2004. godine BDP je u flamanskom dijelu bio 27.356 eura, a u valonskom 19.858 eura. U nekim dijelovima nezaposlenost dostiže i 20 posto.

Vidi još[uredi - уреди]

Vanjske poveznice[uredi - уреди]