Njemačka zajednica u Belgiji

Izvor: Wikipedia
Njemačka zajednica u Belgiji
Deutschsprachige Gemeinschaft Belgiens
Zastava Grb
[[Zastava {{{ime genitiv}}}|Zastava]] [[Grb {{{ime genitiv}}}|Grb]]
Položaj Njemačke zajednice u Belgiji
Službeni jezik njemački
Glavni grad Eupen
Vlada
 - Ministar predsjednik Karl-Heinz Lambertz
Površina
 - ukupno 854 km²
Stanovništvo
- ukupno ([[{{{godina popisa}}}]].) 73.119 stanovnika
 - gustoća 83,49/km²

Njemačka zajednica u Belgiji (Deutschsprachige Gemeinschaft Belgiens) je savezni entitet u Belgiji, koji je jedan od tri zajednice ove zemlje. Teritorij ove zajednice nalazi se na istoku Valonije u pokrajini Liège (Lüttich), okrug Verviers u kantonima Eupen i Sankt Vith.

Ovo je najmanja zajednica u Belgiji prema površini i prema broju stanovnika.

Zemljopis[uredi - уреди]

Područje Njemačke zajednice na sjeveru se nalazi na tromeđi Belgije, Njemačke i Nizozemske, na istoku graniči također s Njemačkom, a na jugu s Luksemburgom.

Njemačka zajednica u Belgiji sastoji se od devet općina. To su:

Općine Njemačke zajednice


Općine Malmedy i Weismes (fr. „Waimes“) pripadaju Francuskoj zajednici, te na potpadaju pod Njemačku zajednicu. Zbog zajedničke prošlosti često se neslužbeno devet općina njemačke zajednice i Malmedy i Weismes nazivaju „Istočna Belgija“, „Istočni kantoni“, „Eupen–Malmedy–St.-Vith“ ili „Eupen–Malmedy“.

Unutar Europske unije Njemačka zajednica je dio euroregije Meuse-Rajna i euroregije SaarLorLux.

Povijest[uredi - уреди]

Sjedište vlade Njemačke zajednice u Eupenu

Tzv. „Istočni kantoni“ koji uz općine ove zajednice uključuju i općine Malmedy i Weismes, bili su dio Rajnske pokrajine u tadašnjoj Pruskoj u Njemačkoj sve do 1920. godine. Tada su okruzi (Landkreise) Eupen i Malmedy pripojeni Belgiji prema Versajskom ugovoru, nakon poraza Njemačke u Prvom svjetskom ratu. Stanovništvo pripojenog područja koje se protivilo prihvaćanju belgijske nacionalnosti i koje je priželjkivalo ponovno pripojenje Njemačkoj, bilo je prisiljeno na registraciju.

Sredinom 1920-ih, postojali su tajni pregovori između Belgije i Njemačke o prodaji pripojenog područja, kako bi se popravila financijska situacija u Belgiji. U pregovorima je spomenuta cijena od 200 milijuna goldmaraka[1]. Nakon francuske intervencije ovi pregovori su otkazani.

Ovo područje ponovno je osvojila Njemačka u Drugom svjetskom ratu. Stanovništvo je najvećim dijelom odobravalo ovo pripojenje. Nakon poraza Njemačke 1945., kantone ponovno pripaja Belgija. Zbog suradnje s nacistima belgijske vlasti provode degermanizaciju ovog područja.

Početkom 1960-ih, Belgija biva podijeljena u četiri jezična područja, nizozemsko, francusko, dvojezično u Bruxellesu, te njemačko u istočnim kantonima. Godine 1973., osnovane su tri zajednice i tri regije sa znatnom autonomijom. Tada je osnovan i Parlament Njemačke zajednice (Rat der Deutschsprachigen Gemeinschaft). Danas Njemačka zajednica uživa znatnu razinu autonomije, pogotovo u pogledu kulture i jezika, ali je i dalje dio Valonije. Zadnjih nekoliko godina u Belgiji se vode rasprave o izdvajanju Njemačke zajednice iz Valonije i osnivanju posebne njemačke regije u Belgiji. Jedan od najžešćih zagovornika potpune regionalne autonomije je ministar predsjednik Njemačke zajednice Karl-Heinz Lambertz.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Eupen, na sjeveru

1. siječnja 2005. u Njemačkoj zajednici živjelo je 72.521 stanovnik (84,9 stan./km²). 60 % stanovništva živjelo je u kantonu Eupen (sjeverni dio), a 40 % u kantonu St. Vith (južni dio). Odnos gustoće stanovnika između dva kantona vrlo je različit:

  • kanton Eupen: 190,4 stan./km²
  • kanton St. Vith: 46,3 stan./km²

Od oko 72.500 stanovnika, 18,4 % čine stranci (većinom njemačkog podrijetla). 89 % stranaca živi u kantonu Eupen.

U Njemačkoj zajednici zaposleno je oko 21.000 osoba. Stopa nezaposlenosti od 8,3 % je jedna od najnižih u Valoniji.

Jezik[uredi - уреди]

Stanovništvo većinom koristi standardni njemački jezik u upravu, školstvu, crkvi, te u međusobnim odnosima. Uz standardni njemački koriste se i dva njemačka dijalekta:

  • kanton Eupen: donjofrankonski i ripuarski
  • kanton St. Vith: mozelski frankonski i ripuarski

Najznačajnija jezična manjina, koja se nalazi na sjeveru općina Kelmis, Lontzen i Eupen, govori francuski.

Religija[uredi - уреди]

Stanovništvo je najvećim dijelom rimokatoličke vjeroispovijesti. Područje je podijeljeno u tri dekanata s 32 župe, koje su dio biskupije u Liègeu. Također ovdje postoji i manja protestantska zajednica.

Politika[uredi - уреди]

Zgrada parlamenta (Eupen)

Kao i ostale zajednice u Belgiji, i njemačka ima autonomiju u područjima obrazovanja, kulture, zdravstva, pomoći osobama, te u upotrebi vlastitog jezika kao službenog u upravi i u drugim područjima.

Zakonodavna vlast[uredi - уреди]

Zakonodavno tijelo je Parlament Njemačke zajednice (Parlament der Deutschsprachigen Gemeinschaft) koji se sastoji od 25 zastupnika koji se biraju glasovanjem na mandat od pet godina. U trenutnom mandatu od 2004. do 2009. stranke i zastupnici u parlamentu su:

Stranka Z. mjesta
Kršćansko-socijalna stranka (CSP) 8
Stranka za slobodu i napredak (PFF) 5
Socijalistička partija (SP) 5
Stranka germanofonih Belgijanaca i Juropa (PJU-PDB) 3
Ecolo 2
Vivant 2
 Ukupno
25

Stranke koje su trenutno na vlasti označene su točkom (•)

Parlament Njemačke zajednice daje jednog senatora koji predstavlja Njemačku zajednicu na saveznoj razini.

Izvršna vlast[uredi - уреди]

Ulaz u ministarsku zgradu Njemačke zajednice

Izvršnu vlast čini vlada Njemačke zajednice. Trenutno se ona sastoji od koalicije PFF-a, SP-a i PJU-PDB-a). Vlada se sastoji od četiri ministra:

Ministri predsjednici

Ime Početak mandata Kraj mandata Stranka
Bruno Fagnoul 30. siječnja 1984. 11. studenog 1986. PFF
Joseph Maraite 11. studenog 1986. 6. srpnja 1999. CSP
Karl-Heinz Lambertz 6. srpnja 1999 danas PS

Vanjske veze[uredi - уреди]

Reference[uredi - уреди]