Umjetnost metalnog doba

Izvor: Wikipedia
Berlinski zlatni šešir pronađen 1996. potječe iz vremena oko 1000.-800. pne.

Umjetnost metalnog doba je umjetničko razdoblje nakon kamenog doba koje završava pojavom prvih civilizacija s kojima se jedno vrijeme i preklapa.

Nebra disk, bronca, promjer 30 cm, oko 1600. pne., Nebra, Saska, Njemačka. Ovaj disk je najvjerojatnije služio za religijske obrede, ali i kao primitivni kalendar.

Umjetnost eneolitika[uredi - уреди]

Nakon mlađeg kamenog doba (neolita) slijedi prvo doba kovina koje nazivamo eneolitik (tzv. bakreno doba – oko 3000 pr. Kr.). Ono je zapravo prijelazno razdoblje iz neolitika u metalno doba jer je bakar premekan i oblikuje se na sličan način kao i kamen. Pravo metalno doba obuhvaća dva perioda: brončano doba (oko 2000 pr. Kr.) i željezno doba (1300 pr. Kr.).

Umjetnost brončanog doba[uredi - уреди]

Primjeri oružja od bronce, Rumunjska.

Vještina pravljenja bronce pojavila se na srednjem istoku oko 3000 pr. Kr. i odatle je prešla u Europu. Bronca najprije dolazi u jugoistočnu Europu, a zatim u srednju i sjevernu Europu oko 2000 pr. Kr. Brončano doba dobilo je naziv po uporabi legure bakra i kositra = bronce. Legura bronze pravi se od 90% bakra i 10% kositra, a taj se omjer pokazao najboljim pa se i danas primjenjuje kod umjetničkih odljeva. Brojni rudnici bakra i kositra iz brončanog doba u raznim krajevima Europe dokazuju da su tadašnji ljevači brzo svladali tu vještinu. To je bilo vrijeme dvaju najvažnijih izuma: kotača i lončarskog kola[1]. Izum kotača donio je brojne blagodati i olakšao čovjeku rad, a izum lončarskog kola doveo je do usavršavanja lončarstva[2], te je posuđe bivalo sve tanjih i glatkijih zidova. Kad se počelo proizvoditi kovinsko posuđe, nastali su i novi oblici oštrih bridova koji se nisu mogli napraviti od gline.

Spiralna fibula iz brončanog doba s Iberskog poluotoka.
Citadela Nuraghi na Sardiniji.

U brončano doba sve je više nakita, osobito kopči ili fibula za kopčanje odjeće spiralnim žičanim ukrasima[3]. Kako je oružje simbol ratovanja, agresije i pljačke, tako su velike fibule, uz praktičnu namjenu i znak bogatstva.

Od bronce radi se razno oruđe (npr. srpovi), ali sve više i oružje (vrhovi strijela i koplja, mačevi i bodeži), jer se pored zemljoradnika i ratara javlja i treće zanimanje – ratnik. Radi odbrane od napadača naselja se premještaju iz dolina na teže osvojive brežuljke i utvrđuje kamenim suhozidom. Ta utvrđena naselja na brežuljku nazivamo citadelama (gradinama)[4], poput naselja nuraghi na Sardiniji (npr. Su Nuraxi). Ona su bila rasprostranjena diljem Europe i oko njih nastajale su brojne kulture brončanog doba od kojih razlikujemo 5 glavnih: Egejski kulturni krug, Srednje-Europski krug, Nordijski krug, Zapadno-Europski krug i Istočno-Europski krug. Unutar svakog kruga postoji niz manjih lokalnih kultura, pa tako Egejski kulturni krug obuhvaća: Kretsku (Minojsku) kulturu, Cikladsku kulturu, Ciparsku kulturu, Helatsku kulturu i Maloazijsku kulturu.

U brončanom dobu javljaju se i prve civilizacije u Mezopotamiji i Egiptu.

Umjetnost željeznog doba[uredi - уреди]

Ogrlica od jantara, Hallstattska kultura, 8.-6. st. pne., Austrija.

Željezno doba se nastavlja na brončano, a početak i trajanje je različito na različitim područjima. U srednjoj i zapadnoj Europi ono traje kroz cijeli milenij. U Egiptu tragovi uporabe željeza datiraju iz 4. milenija pr. Kr., a do opće uporabe željeza dolazi tek oko 1300 pr. Kr. U Mezopotamiji široka primjena željeza počinje oko 1000 pr. Kr.

Kraj željeznog razdoblja znači i kraj prethistorije, a na području srednje i zapadne Europe kraj je vezan uz dolazak Rimljana.

Veze[uredi - уреди]

Bilješke[uredi - уреди]