Trgovinski sporazum protiv krivotvorenja
ACTA ili punim imenom Anti-Counterfeiting Trade Agreement (Trgovinski sporazum protiv krivotvorenja) je kontroverzni internacionalni dogovor o krivotvorenim stvarima, generičkim lekovima i kršenje autorskog prava potpisan 1. 10.2011. između SADa, Japana, Kanade, Maroka, Novog Zelanda, Singapura i Južne Koreje čemu se početkom 2012 pridružila i Evropska Unija. Ovaj dogovor koji su demokratske države donesle u najvećoj tajnosti je bez obzira na svoju dugačku definiciju stvari kojima se bavi postao najpoznatiji pre svega zbog svoje navodne borbe protiv internetskog piratstva. Nakon velikog otpora građana u Evropskoj Uniji ovom sporazumu njen parlament će ga odbiti 4. 7.2012. nakon što su i svi njegovi komiteti glasovali protiv. [1]
Državna tajna[uredi | uredi kod]
Počeci pregovora o nastanku ACTAe padaju u 2006. godinu kada SAD s svojim najbližim saveznicima počinje tajne pregovore o njemu. U ovoj početnoj fazi sudjelovati će samo ranije spomenuti SAD, Japan, Evropska Unija i Švajcarska čemu će se 2008 pridružiti savezničke države:Australija, Južna Koreja, Maroko, Meksiko, Novi Zeland i Singapur.
Sami pregovori će prolaziti u najstrožoj tajnosti, a sama činjenica da se uopće održavaju će stanovnici tih država koje pregovaraju otkriti tek putem Wikileaksa 2008. godine. Nakon takvog izlaska u javnost tajnih pregovora razne organizacije i pojedinci su dali zahteve da vlade izdaju podatke o samim pregovorima i o čemu se pregovara, a dobiveni odgovori su bili:
- Evropska Unija je proglasila pregovore državnom tajnom s objašnjenjem da bi pojava informacija oslabila pregovaračku poziciju EU i pokvarila političke odnose s državama partnerima [2]
- Kanada je izdala samo ime dokumenta o kojemu se pregovara dok je sve drugo proglasila državnom tajnom[3]
- Novi Zeland je također pregovore proglasio državnom tajnom i obećao da će pokušati kod država partnera dobiti dopuštenje za objavu podataka [4][5]
- SAD je odbio objaviti podatke o ACTA pregovorima s objašnjenjem da bi nanesli štetu državnoj sigurnosti [6], a zbog istog razloga po odluci predsednika ovaj internacionalni dogovor neće nikada biti dan Kongresu na glasovanje.
Podrška i kritike[uredi | uredi kod]
ACTA dogovor je žestoko podržan od medijskih korporacija koje proizvode filmove, serije, muziku i slično kao i od korporacija koje se bave proizvodnjom lekovama. U dokumentu koji je došao u javnost Motion Picture Association of America to jest udruženje 6 najvećih Hollywoodskih filmskih studija je pisalo 2010 ACTA pregovaračima da podrže dogovor pošto on dopušta :
- Osim blokiranja internetskog piratstva gašenje/blokiranje internetskih stranica koje rade probleme Vašoj vladi kao što je na primer Wikileaks [7]
Korporacije koje se bave proizvodnjom lekova su također dale punu podršku ovom dogovoru jer ACTA u svom donešenom obliku daruje prioritet zaštiti autorskih prava pred svim ostalim ili u ovom slučaju pred generičkim lekovima koji se mogu proizvoditi nakon isteka autorskih prava što dovodi do 50 - 90 postotnog sniženja cene lekova čemu se originalni proizvođači žestoko protive. Po ACTA pravilima originalni proizvođač će u nekim slučajevima moći zapleniti i uništiti pošiljku generičkih lekova iako su oni proizvedeni po svim pravilima [8] pa je povodom toga iz protesta evropski pregovarač Kader Arif podneo protestnu ostavku pošto po njegovom mišljenju ACTA dovodi do kriminalizacije generičkih lekova [9]
Provođenje dogovora i kažnjivost[uredi | uredi kod]
Po ACTA dogovoru internet provajderi moraju skupljati podatke o svojim korisnicima i onome što oni skidaju s interneta kako bi se protiv njih mogle pokrenuti zakonske kaznene akcije što po mišljenju kritičara dogovora krši privatnost korisnika. Sama istraga osumnjičenog korisnika koji bi u slučaju da se dokaže krivim platio u Kanadi maksimalnu kaznu od 500 dolara bi bila vođena tako da bi internet provajder dao informacije policije koja bi došla u dom osumnjičene osobe i proverila sve tamošnje podatke na kompjuteru. Također biti će protuzakonito da internet korisnik koristi program kojim se može maskirati vlastita IP adresa.
Druga važno pravilo ACTAe je da na granici policija ima zakonsko pravo proveriti sve podatke koje osoba što prelazi granicu ima na svom mobitelu ili kompjuteru kako bi se vidjelo ako ona krši ACTA pravila to jest autorsko pravo na svojim uređajima što je već postalo de facto zakon u SAD. [3]
Zanimljivost[uredi | uredi kod]
Sam ACTA dogovor po pitanju piratskog skidanja filmova, muzike i slično je drugi ali mnogo drastičniji način skupljanja dodatnih financijskih prihoda za medijsku industriju pošto u Evropskim državama, SADa itd već kompjuterski korisnici već desetak godina plaćaju porez na buduće protuzakonito korištenje hard diskova, CDa, DVDa i slično. Taj porez za mobitele samo po pitanju muzike na primer u Italiji iznosi 1, u Belgiji 2, a u Austriji 12 evra, dok Evropska internet i mobitel industrija procenjuje kako ju taj porez direktno košta milijardu i 200 miliona evra.
Zavisno od različitih uređaja koji se kupe taj porez to jest naknada u Hrvatskoj iznosi od 8 lipa pa sve do 160 kuna [10]
Vanjski link[uredi | uredi kod]
 | U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Anti-Counterfeiting Trade Agreement |
- ACTA bombshell: Germany refuses to sign anti-piracy treaty amid protests Arhivirano 2012-02-13 na Wayback Machine-u
- Zvanične AKTA stranice
- Australija: Department of Foreign Affairs and Trade Arhivirano 2012-02-07 na Wayback Machine-u (DFAT)
- Kanada: Foreign Affairs and International Trade Canada Arhivirano 2011-06-24 na Wayback Machine-u
- Evropska Unija: European Commission (EC)
- Japan: Ministry of Economy, Trade and Industry Arhivirano 2012-01-29 na Wayback Machine-u (METI)
- Novi Zeland: Ministry of Economic Development (MED) and Ministry of Foreign Affairs and Trade (MFAT)
- SAD: United States Trade Representative (USTR)
- Zvanični tekstovi sporazuma
- English version, finalized - Released on 15 November 2010, published on 15 April 2011
- Treaty in EU Languages, Official languages English, Spanish and French, as well as translations into all languages of the European Union
- Raniji predlozi
- Draft of 18 January 2010 - Leaked on 1 March 2010
- Draft of April 2010 - Released on 21 April 2010
- Text of 25 August 2010 - Leaked on 5 September 2010
- Text of 1 July 2010 - Leaked on 13 July 2010
- Ostale veze
- ACTA tracking articles Arhivirano 2012-02-07 na Wayback Machine-u by Michael Geist
- EFF's Anti-Counterfeiting Trade Agreement page
- KEI's Anti-Counterfeiting Trade Agreement page
- La Quadrature du Net's Anti-Counterfeiting Trade Agreement page
- Site for NZ coalition calling for transparency in ACTA
- PublicACTA − the open consultation event in NZ on 10 April
- Public Knowledge Anti-Counterfeiting Trade Agreement page Arhivirano 2012-02-05 na Wayback Machine-u
- Proposed ACTA Changes sent to the USTR. (Red Line Edit)
- What is ACTA?
- White House Petition - To End ACTA And Protect Internet Privacy (Created 01/21/2012). Arhivirano 2011-11-24 na Wayback Machine-u
- White House Petition - To Submit ACTA To The (US) Senate For Ratification (Created 01/22/2012). Arhivirano 2011-11-24 na Wayback Machine-u
- It’s Evolution, Stupid Peter Sunde (Co-Founder, The Pirate Bay) - Wired, Column (02/10/2012).
- Protesti
- Activists rally to give ACTA the cold shoulder, euronews
- Photoes of the protests in Europe (Washington Post)
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ Acta: Controversial anti-piracy agreement rejected by EU
- ↑ "EU Council refuses to release secret ACTA documents". Foundation for a Free Information Infrastructure (Press release). 10 November 2008. Archived from FFII the original on 2009-05-01. Retrieved 4 February 2012.
{{cite press release}}: Check|url=value (help); Unknown parameter|dead-url=ignored (|url-status=suggested) (help) - ↑ 3,0 3,1 Pilieci, Vito (26 May 2008). „Copyright deal could toughen rules governing info on iPods, computers”. Vancouver Sun (Canada). Arhivirano iz originala na datum 2008-06-01. Pristupljeno 27 May 2008.
- ↑ Computerworld (3. 22. 2010.). „ACTA Wellington agenda and venue leaked”. Computerworld. Pristupljeno 4 April 2010.
- ↑ Thomas Beagle (17 March 2010). „TechLiberty's Official Information Act request on ACTA”. TechLiberty. Pristupljeno 17 March 2010.
- ↑ McCullagh, Declan (7 May 2010). „Google attorney slams ACTA copyright treaty”. News.cnet.com. Arhivirano iz originala na datum 2011-11-09. Pristupljeno 29 January 2012.
- ↑ Glen, Emily (February 3, 2012). „ACTA: A SOPA By Any Other Name”. Urban Times. Pristupljeno 2012-02-03.
- ↑ „Belupo upozorava da bi ACTA dala prevelike ovlasti hrvatskim carinicima”. Arhivirano iz originala na datum 2012-02-27. Pristupljeno 2012-02-14.
- ↑ Arthur, Charles (February 1, 2012). „Acta goes too far, says MEP”. The Guardian (London). Pristupljeno 2012-02-04.
- ↑ „ZAMP tuži Makromikro zbog reklame o nametu na CD-e”. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-07. Pristupljeno 2012-02-11.
