Tačka (pravopis)

Izvor: Wikipedia
Točka
Znaci interpunkcije

Apostrof ( ' ) ( )
Zagrade ( ( ) ) ( [ ] ) ( { } ) ( 〈 〉 )
dvotačka ( : )
zapeta ( , )
Crta ( ) ( ) ( ) ( )
trotačka ( ) ( ... )
uzvičnik ( ! )
tačka ( . )
povlaka ( - ) ( )
interobeng ( )
znak pitanja ( ? )
navodnici ( ‘ ’ ) ( “ ” )
tačka zarez ( ; )
kosa crta ( / )
razmak (   ) i interpunkt ( )

Ostali

ampersand ( & )
asterisk ( * ) i asterizam ( )
@ ( @ )
obrnuta kosa crta ( \ )
bulet ( , još )
obelisk ( † ‡ )
stepen ( ° )
znak za broj ( # )
prim ( )
tilda ( ~ )
donja crta ( _ )
uspravna crta/pajp ( | )

Točka ili tačka ( . ) je interpunkcijski znak koji označava kraj rečenice tj. skupa riječi; koristi se i za skraćivanje te označavanje rednih brojeva.


Upotreba u jeziku[uredi - уреди]


Rečenice[uredi - уреди]

Točka se koristi da bi označila kraj izjavne rečenice, kojima se iznose neke činjenice, neafektirani stavovi, izjave, opisi, a česta je i u poeziji kao stanka.

Bilo je to u vrlo davno doba. Na jednoj krčevini u staroj bukovoj gori živio starac Vjest sa svoja tri unuka. Desilo se, da je starac ostao sam sa svojom unučadi te ih othranio od malena. Bili pak unuci sad već poodrasli momci, djedu do ramena i poviše ramena. Zvali se oni: Ljutiša, Marun i Potjeh.

Na vješalima. Suha kao prut.
Na uzničkome zidu. Zidu srama.
Pod njome crna zločinačka jama,
Ubijstva mjesto, tamno kao blud.


Točka se ne stavlja kad je rečenica upitna ili usklična, odnosno kad umjesto točke dolaze upitnik ili uskličnik te iza crtice ili trotočja.


Točka, pisana na sredini retka, kao u množenju, koristila se u latinskome jeziku umjesto razmaka:

DONA·NOBIS·REQVIEM


Naslovi[uredi - уреди]

Točka se koristi i za odjeljivanje naslova, nadnaslova, podnaslova i natpisa koji u tekstu slijede jedan iza drugoga. Umjesto točke, na to mjesto mogu doći i crtica te zarez:

  • Samotna ljubav. Djevojčici mjesto igračke. Utjeha kose. Jesenje veče. Gnijezdo bez sokola. Srodnost


Iza naslova se ne stavlja točka, čak i kada su potpune rečenice:

  • Povratak Filipa Latinovicza
  • Derviš i smrt
  • Vječno nasmijano nebo
  • Žedan kamen na studencu
  • Pukotina ima svaki život
  • Nosim sve torbe a nisam magarac


Točka se piše iza naslova ako se on nalazi u istome retku kao i tekst:

  • Homersko pitanje. Danas postoji mnogo teorija o homerskome pitanju. Neki tvrde da su to sabrana djela brojnih pjesnika, neki tvrde da je samo „Ilijada” Homerova, a neki pak tvrde da je Homer samo razradio postojeće manje epove...


Ako je naslov istaknut, a ujedno je i sastavni dio rečenice, iza njega se ne stavlja točka:

  • Točka je razgodak koji označava kraj rečenice tj. skupa riječi; koristi se i za skraćivanje te označavanje rednih brojeva.


Kratice[uredi - уреди]

Točka se koristi da bi se označilo da je neka riječ skraćena:

  • itd.
  • npr.
  • tj.
  • lat.


Iza složenih kratica, međunarodnih mjernih jedinica i nekih međunarodno prihvaćenih kratica ne dolazi točka:

  • min, h, km, cm, m, kg...
  • HAZU, UNESCO, FIFA, RH...


Redni brojevi[uredi - уреди]

Točka se stavlja iza arapskih brojeva, kad su oni u službi rednih brojeva:

Iza rimskih brojeva točka se ne stavlja:

  • Ona je učenica VII gimnazije u Zagrebu.
  • Filip II otac je Aleksandra Makedonskog.

Srpski i bosanski standard zadržavaju ovo pravilo, dok novi hrvatski pravopis nalaže stavljanje točke.

Točka i ostali razgodci[uredi - уреди]

Točka se piše i kad slijedi bilo koji neki drugi pravopisni znak:

  • Kratice su: itd., npr., tzv., str. i druge.
  • Charles Baudelaire (1821. – 1867.) francuski je pjesnik. *


  • Prema Babić-Finka-Moguš pravopisu. Anić-Silić pravopis eliminira točku u tom slučaju.



Upotreba izvan jezika[uredi - уреди]


Matematika[uredi - уреди]


Točka se u računanju koristi kao znak množenja te se piše na sredini retka:

  • 6 · 9 = 54
  • 9 · 3 = 27


Također se koristi i decimalna točka za decimalne brojeve:

  • 3.14, 2.71, 6.626


Točka zajedno sa zarezom služi i za odjeljivanje velikih brojeva:

  • 1.000,000.000 (ili 1 000 000 000, milijarda)



Računalstvo[uredi - уреди]


Točka se koristi i za odjeljivanje internetskih domena u adresama:

  • hr.wikipedia.org
  • www.google.com



Vanjske poveznice[uredi - уреди]