Crtica (pravopis)

Izvor: Wikipedia
Znaci interpunkcije

Apostrof ( ' ) ( )
Zagrade ( ( ) ) ( [ ] ) ( { } ) ( 〈 〉 )
dvotačka ( : )
zapeta ( , )
Crta ( ) ( ) ( ) ( )
trotačka ( ) ( ... )
uzvičnik ( ! )
tačka ( . )
povlaka ( - ) ( )
interobeng ( )
znak pitanja ( ? )
navodnici ( ‘ ’ ) ( “ ” )
tačka zarez ( ; )
kosa crta ( / )
razmak (   ) i interpunkt ( )

Ostali

ampersand ( & )
asterisk ( * ) i asterizam ( )
@ ( @ )
obrnuta kosa crta ( \ )
bulet ( , još )
obelisk ( † ‡ )
stepen ( ° )
znak za broj ( # )
prim ( )
tilda ( ~ )
donja crta ( _ )
uspravna crta/pajp ( | )

Crta ili Crtica (, ) je znak interpunkcije koji se koristi za označavanje jače stanke od zareza, a također i povezuje dijelove rečenice. Može doći umjesto navodnika, zagrade ili dvotočja. Crtica nije isto što i spojnica.

Historija[uredi - уреди]

U srednjem vijeku kosa crta koristila se umjesto zareza, a dvije kose crte umjesto crtice. Kasnije su se dvije kose crte ( // ) pretvorile u znak jednakosti ( = ), a potom i u crticu.


Upotreba u jeziku[uredi - уреди]


Naknadno dodavanje[uredi - уреди]

Crtica se koristi za odjeljivanje umetnutih, odnosno naknadno dodanih dijelova, ako se umetnuti dio želi jače istaknuti ili se žele produljiti stanke.

  • Bio je to vjerovali ili ne moj otac.
  • Putovanje od tisuću milja izrekao je Lao Ce počinje jednim korakom.

Ako rečenica ima više zareza, ponekad je bolje koristiti crticu da se vidi gdje je umetnuti dio, a gdje zarezi dolaze zbog pravopisnih i gramatičkih normi:

  • Marina, djevojka iz susjedne ulice, često je na šok svih susjeda izvodila vratolomije.


Stanka i obrati[uredi - уреди]

Crtica također dolazi kad u rečenici dolazi neki neočekivan i sasvim suprotan dio.

  • Bio je bogat, okružen ljudima koji ga vole, zdrav i situiran, a opet nesretan.

A također može doći i na mjesto gdje se rečenica nastavlja na drukčiji način od onoga kojim je započela:

  • Plovili smo rijekom, razmišljajući o prošlosti, uživajući na suncu gdje je moja draga sad?.

Crtica također dolazi u narodnim poslovicama i izrekama na mjestu obrata i kontrasta:

  • Mladost ludost

Crtica može označavati i prekinuti govor.

  • Ja sam to htio, ali me
  • Tišina!


Ako je u rečenici potrebna dulja ili jača stanka:

  • Mama, mama slon! poviče veselo dječačić.

Kao znak dulje stanke, mogu doći i dvije ili tri crtice:

  • Žao mi je što vam to moram priopćiti teško ste bolesni.

Ako se ispiše cijeli red crtica, on označava razmišljanje ili izostavljeni tekst:

Svi mu se silno začude, a najviše on sam jer se

probudio. (Antun Gustav Matoš)


Odnosi[uredi - уреди]

Crtica se između brojeva piše s bjelinama s obiju strana te zamjenjuje prijedloge od i do:

  • Prvi svjetski rat (1914 1818) bio je prvi rat u kojem su sudjelovali narodi širom svijeta te je stoga i dobio pridjev svjetski rat.
  • Trgovina je otvorena 6 23 h.

Crticom se također označava udaljenost između dvaju ili više mjesta ili smjer kretanja iz jednog u drugo:

  • Autocesta Zagreb Split
  • Vlak prolazi rutom Zagreb Sesvete Križevci Bjelovar.

Crticom se povezuju dva naziva ili pojma koja su privremeno ili trajno u nekom odnosu:

  • Gledali smo utakmicu Dinamo Hajduk.
  • Bio je to meč Ivanišević Rafter.

Crtica umjesto drugih razgodaka[uredi - уреди]

Crtica se koristi i kao oznaka dijaloga u pripovijedanju gdje zamjenjuje navodnike i zareze:

Pa kako ti je ime, mali klipane, učeniče moj? podrma me učitelj za leđa.
Ivica, Ivica, gospodine učitelju! odvrati otac te povuče torbu sa leđa naprijed.
Neka on sam kaže svoje ime! opazi učitelj, strignuvši opet očima na očevu torbu i na podrijemana purana. Neka on sam kaže da mu čujem glas...
No hajde, hajde! Reci! ponuka me otac.
A ja, uprvši postojano svoje oči u učitelja, zagudim: Zovem se Ivica Ivic ! Uto otac otvori torbu... Evo nešto, gospodine učitelju, za slova, za šibu, za tintu i pera...
Vidiš ti muzikaša Jožicu, vidiš! Kano da dolazi sa svadbe... smijaše se učitelj, raširivši velika usta, pokazujući jake bijele zube i potreptavajući blagodušno oca po leđima.

Kao i kod zareza, neodređena zamjenica sve sažima prethodno nabrajanje te se odjeljuje zarezom ili crticom:

  • Ljubav, sreću, radost, mir sve to više nemam.

Crtica dolazi i kad se navodi više naslova ili podnaslova jedan iza drugoga, a umjesto crtice može doći i točka:

  • Samotna ljubav Djevojčici mjesto igračke Utjeha kose Jesenje veče Gnijezdo bez sokola Srodnost

Uporaba izvan jezika[uredi - уреди]


Matematika[uredi - уреди]


U matematici se koristi kao znak (manje, minus) računske operacije (oduzimanja:

  • 5 2 = 3
  • 17 12 = 5

Koristi se i kao predznak broja:

  • 5, 16, 17, 12

1. Koristi se u dvojnim zenskim imenima : Milena Pavlovic-Barili, Milica Rakic-Petrovic itd. 2. Koristi se izmedju dva cvrsce povecana prisvojan prideva: Bane-Simonova skala itd. 3. Koristi se u hemijskim terminima : ugljen-dioksid, ugljeni-hidrati itd. 4. Koristi se u nazivima generalskih cinova: general-punkovnik, general-major itd. 5. Koristi se u izrazima koji su sastavljeni od jednog slova i imenice: A-bomba, A-mol itd. 6. Koristi se u recima: spomen-ploca, spomen-bista, spomen-muzej itd. 7. Koristi se u slucajevima kada se pirdevom oznacava vise razlicitih boja: zuto-plava lopta, crno-beli dres itd. 8. Kada pridevi iskazuju suprotnost: srpsko-turski rat, americko-evropski itd. 9. Koristi se kod rastavljanja reci na slogove !!!