Trotočka

Izvor: Wikipedia
Znaci interpunkcije

Apostrof ( ' ) ( )
Zagrade ( ( ) ) ( [ ] ) ( { } ) ( 〈 〉 )
dvotačka ( : )
zapeta ( , )
Crta ( ) ( ) ( ) ( )
trotačka ( ) ( ... )
uzvičnik ( ! )
tačka ( . )
povlaka ( - ) ( )
interobeng ( )
znak pitanja ( ? )
navodnici ( ‘ ’ ) ( “ ” )
tačka zarez ( ; )
kosa crta ( / )
razmak (   ) i interpunkt ( )

Ostali

ampersand ( & )
asterisk ( * ) i asterizam ( )
@ ( @ )
obrnuta kosa crta ( \ )
bulet ( , još )
obelisk ( † ‡ )
stepen ( ° )
znak za broj ( # )
prim ( )
tilda ( ~ )
donja crta ( _ )
uspravna crta/pajp ( | )

Trotočka, trotačka ili trotočje ( ... ) je znak interpunkcije kojim se označava da je tekst izostavljen, nenaveden ili nedovršen.


Upotreaba u jeziku[uredi - уреди]


Nedovršenost[uredi - уреди]


Trotočka se koristi na mjestima gdje čitatelji mogu sami nadopuniti tekst:

- "Eh! na onu stranu više nema prolaza", - pomisli Regoč - i više ništa nije znao o tom pomisliti, nego se okrene, ostavi brdo zasuto, a za brdom Kosjenku, i pođe natrag putem, kud bijahu došli od Legena...

  • Deset godina kasnije... (primjerice u filmovima)


Trotočka se stavlja i na kraju prekinutog teksta koji se nastavlja:

– Dobro – rekao sam stišavajući srdžbu, jer nisam htio da je pokažem pred ovim čovjekom. – Reci svojim prijateljima...
– I tvojim.
– Reci tim prijateljima da im zahvaljujem na poruci, iako su mogli i sami da mi to kažu.



Pisac može trotočjem čitatelju prepustiti početak ili završetak misli:


... Te tako mi se učinilo da bih, jednoga dana, mogao voljeti zemlju koja ne bi bila suviše skupa; ovako, blagu, skoro bez svega.


Spomen mi je dragi došel,
Ali taki zginul proć,
Jesen ti je v mojoj duši,
Ide, ide noć...


Izostavljanje[uredi - уреди]


Trotočka služi da bi se označio izostavljeni ili nenavedeni tekst. Da bi se izbjegla pomutnja pripada li trotočka izvorniku ili ne, obično se stavlja u zagrade:

God - polazište za godinu - indoeuropska je, baltoslavenska, praslavenska i sveslavenska riječ vremenskoga značenja, no ne znači samo niz od 365 ili 366 dana, nego prije svetkovinu (crkveni god), praznik, imendan/rođendan, zatim proširenje debla u širinu u obliku koncentričnih prstenova u tom vremenu, pa tek onda annus, godinu.
(...)
Međutim, ima hrvatskih krajeva i govora gdje se za vremenski niz od 365 dana i za pojedine njegove dijelove mjesto riječi godina rabi riječ leto/lito.


Stanka[uredi - уреди]


Trotočje dolazi kad se želi označiti isprekidani govor s većim stankama (koje bi se inače označavale crticom, zarezom ili drugim znakovima):

Tiho... Zvono ćuti... Misli žderu...
O, kako tišti kajanje u veče!
Tama... Sâm sam... Samac u tuđini!
Na čelu, ljubo, tvoj me cjelov peče...

  • Ja... ja ne znam... n... nisam to htio...


Nabrajanje[uredi - уреди]


Trotočka služi i u nabrajanju te označava da takvih primjera ima više, ali se svi ne navode:

  • Primjeri turcizama: admiral, boja, div, jastuk, kavez, kesten, majmun, pamuk, šećer, višnja...



Upotreba izvan jezika[uredi - уреди]


Matematika[uredi - уреди]


U matematici trotočka zamjenjuje neke dijelove skupa i zapravo označava da se niz ili uzorak nastavlja na jednak način:

  • 1+2+3+\cdots+98+99+100 (zbroj svih prirodnih brojeva od 1 do 100)
  • \pi  = 3.141\;59 \ldots (nisu navedene sve znamenke broja Pi)
  • a_1  + a_2  + a{}_3 +  \cdots  + a_n (zbroj svih članova niza)


Koristi se i u matricama umjesto članova koji nedostaju:

I_n = \begin{bmatrix}1 & 0 & \cdots & 0 \\0 & 1 & \cdots & 0 \\\vdots & \vdots & \ddots & \vdots \\0 & 0 & \cdots & 1 \end{bmatrix}