Sukob civilizacija

Izvor: Wikipedia
The Clash of Civilizations and the Remaking of World Order
Autor Samuel P. Huntington
Izdavač Simon & Schuster
Datum izdanja 1996
ISBN 0-684-84441-9
OCLC 38269418
Sukob civilizacija prema Huntingtonu; tamnoplavo - zapadni svijet; svjetloplavo - pravoslavni svijet; sivo - islamski svijet; ljubičasto - Latinska Amerika; smeđe - afrička civilizacija; crveno - sinosfera; zeleno - Japan.

Sukob civilizacija je popularni naziv za teoriju prema kojoj nakon završetka hladnog rata glavni izvor sukoba u svijetu više neće biti suprotstavljene ideologije nego pripadnost različitim civilizacijama. Autor teorije je bio američki politolog Samuel P. Huntington, koji ju je prvi put izložio kao predavanje na Američkom institutu za poduzetništvo 1992. te sljedeće godine objavio kao članak The Clash of Civilizations? ("Sukob civilizacija") u časopisu Foreign Affairs. Članak, koji je predstavljao svojevrsnu kritiku tada popularne Fukuyamine teze o kraju historije, je godine 1996. proširen u knjigu The Clash of Civilizations and the Remaking of World Order (Sukob civilizacija i prepravljanje svjetskog poretka).

Po Huntingtonu svijet je podijeljen na nekoliko glavnih civilizacija:

Huntington je u svoju podjelu uključio tzv. "usamljene" zemlje koje se raznim kulturnim i drugim specifičnostima ističu među svojim okružjem (Izrael na Bliskom Istoku; krščanska Etiopija u Africi); kao i "podijeljene zemlje" čiji dijelovi pripadaju različitim civilizacijama (Ukrajina čiji jedan dio pripada zapadnom, a drugi dio pravoslavnom svijetu).

Huntington je kao glavno žarište sukoba naveo tzv. "zemlje razdjelnice", odnosno područja gdje se pojedine civilizacije dodiruju, pri čemu je posebno istaknuo da su takvi sukobi najžešći na rubovima islamskog svijeta sa drugim civilizacijama. Huntington je smatrao kako će takvi sukobi sa vremenom eskalirati u sukobe između tzv. "ključnih zemalja" svakog od tih svjetova.

Iako je 1990-ih teza u sukobu civilizacija imala određenih broj poklonika - pri čemu se posebno ističe hrvatski predsjednik Franjo Tuđman koji ju je nastojao primijeniti u svrhu opravdanja vlastite politike prilikom raspada Jugoslavije - kod šire javnosti, barem u zapadnom svijetu, je postala aktualna tek nakon napada 11. septembra i velikih ratova koji su nakon toga uslijedili. Huntingtonova teza je predmet žestokih kritika od strane autora koji je smatraju nespojivom sa idealima multikulturalizma.

V. također[uredi - уреди]

Vanjske poveznice[uredi - уреди]