Sodom und Gomorrha

Izvor: Wikipedia
Sodom und Gomorrha
Režija Michael Curtiz
Producent Sascha Kolowrat-Krakowsky, Arnold Pressburger
Scenario Michael Curtiz,
Ladislaus Vajda
Uloge
Muzika Kaz Boyle (verzija iz 1998,)
Fotografija Franz Planer,
Gustav Ucicky
Studio Sascha-Film
Datum(i) premijere
13. oktobar 1922 (1922-10-13)



Trajanje 98 min. (restaurirana verzija)
Zemlja  Austrija
Jezik nijemi sa njemačkim međutitlovima

Sodom und Gomorrha (sh. Sodoma i Gomora) je austrijski crno-bijeli nijemi historijski film snimljen 1922. u režiji Michaela Curtiza (pod imenom Michael Kertesz). Okvirni zaplet filma je smješten u suvremeni London gdje lijepa, ali amoralna protagonistica (čiji lik tumači Curtizova tadašnja supruga Lucy Doraine) zavede uticajnog financijera, ali i izazove nasilni incident zbog koga je osuđena na smrt. Radnja prikazuje kako u ćeliji čeka pogubljenje i počinje sanjati samu sebe kao kraljicu drevne Asirije, odnosno Lotovu suprugu iz starozavjetne priče o Sodomi i Gomori. Film je sniman pune dvije godine, te je predstavljao najskuplji i tada najambiciozniji projekt producenta Sasche Kolowrata i njegovog studija Sascha Film; režiser Curtiz je, pak nastojao dokazati kako se austrijska kinematografija može ravnopravno nositi sa hollywoodskim i italijanskim historijskim spekatklima, odnosno njemačkim ekspresionističkim dramama. Za film su angažirane hiljade statista i scenskih radnika, a Julius von Borsody je izradio impresivnu scenografiju. Produkcija je, s druge strane, bila obilježena nizom problema, prije svega zbog budžeta koji je na kraju bio pet puta veći od planiranog, kao i niza nesreća na setu koje su imale i ljudske žrtve. Usprkos tih poteškoća, Sodom und Gomorrha je na kraju postigao komercijalni uspjeh; Sascha-Film je postao jedan od najuglednijih evropskih studija u međuratnom periodu, a sam Curtiz je sebi olakašao buduću hollywoodsku karijeru.

Literatura[uredi - уреди]

  • Büttner, Elisabeth, and Dewald, Christian, 1999: Michael Kertész. Filmarbeit in Österreich bzw. bei der Sascha-Filmindustrie A.-G., Wien, 1919–1926, in Elektrische Schatten. Beiträge zur österreichischen Stummfilmgeschichte (ed. Francesco Bono, Paolo Caneppele and Günter Krenn, Vienna, 1999)
  • Fritz, Walter, 1997: Im Kino erlebe ich die Welt. 100 Jahre Kino und Film in Österreich. Vienna
  • Gottlein, Arthur, 1976: Der österreichische Film. Ein Bilderbuch. Vienna
  • Krenn, Günter: Sodom und Gomorrha 96—Die unendliche Geschichte einer Rekonstruktion, in: Österreichisches Filmarchiv Jahrbuch 1996, Vienna
  • Pluch, Barbara, 1989: Der österreichische Monumentalstummfilm—Ein Beitrag zur Filmgeschichte der zwanziger Jahre. Master's thesis, University of Vienna

Vanjske veze[uredi - уреди]