Sarkel

Izvor: Wikipedia

Sarkel (ili Šarkil, na hazarskom doslovno "bijela kuća")[1] je velika tvrđava koju su Hazari 830-ih podigli uz bizantsku pomoć na obali rijeke Don u današnjoj Rostovskoj oblasti Rusije. Među historičarima se vodi rasprava oko toga zašto je tvrđava podignuta - na temelju navoda bizantskih i perzijskih historičara se pretpostavlja da je razlog bila potreba da se sjeverozapadne granice hazarske države, odnosno trgovački putevi, štite od Mađara. U svakom slučaju, Hazari su za pomoć zamolili bizantskog cara Teofila, koji im je poslao svog doglavnika Petronasa Kamaterosa; Hazari su u zamjenu Bizantu prepustili Hersones na Krimu. Tvrđavu je godine 965. zauzelo kijevsko-ruski knez Svjatoslav, preimenovao u Bila Veža i u njoj naselio Slavene. Grad je opstao do 11. vijeka kada su ga zauzeli Kipčaci. Tada je napušten, da bi 1930-ih postao predmetom arheoloških iskapanja. Ona su trajala sve do 1950-ih kada je nalazište potopljeno nakon izgradnje Cimljanskog rezervoara.

Izvori[uredi - уреди]

  1. D. Dunlop, The History of the Jewish Khazars, Princeton University Press (1954). According to Károly Cseglédy, "Šarkel: An Ancient Turkish Word for 'House'" in D.Sinor, ed., Aspects of Altaic Culture (Uralic and Altaic studies no. 23) (Bloomington and the Hague, 1963), pp. 23-31, shar is related to Chuvash shura 'white' and kel/kil is borrowed from Middle Persian gil 'house.'

Literatura[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]

Koordinate: 47°42′18″N 42°16′23″E / 47.705, 42.27306