Razgovor:Srednjovjekovna latinska književnost

Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Srednjovjekovna latinska književnost.

Ovo nije forum za opću raspravu o temi članka. Pisanje kojemu ovdje nije mjesto može biti premješteno ili uklonjeno. Postavite novi tekst pod stari tekst. Kliknite ovdje kako biste započeli novu temu. Potpišite i datirajte svoje komentare dodajući četiri tilde (~~~~). Novi ste na Wikipediji? Dobrodošli! Pročitajte naš uvodni tečaj. Budite pristojni Pretpostavite najbolju namjeru Bez osobnih napada Pružajte dobrodošlicu Rad na člancima Šta Wikipedija nije Neutralni stav Provjerljivost Biografije živih ličnosti

Naslov

Edgar Allan Poe, ne uspijevam pročitati sažetak do kraja, ali mogu naslutiti koje je obrazloženje za prebacivanje ekavskog u ijekavski oblik. Ne smatram takvu politiku dugoročno održivom i molim te da vratiš naslov članka na prethodno stanje u kojem je on bio usklađen s lemom i ostatkom sadržaja članka. Wikipedisti bi trebali biti svjesni da je skup članaka po kojem će se neki članak ravnati posve arbitraran. Na primjer, da kojim slučajem postoji mnogo napisanih članaka o srednjovjekovnim književnostima donesenih ekavski, ali da su latinske književnosti po razdobljima donesene ijekavski, s čime bi trebalo sravniti naslov članka srednjovjekovna latinska književnost: sa srednjovjekovnim književnostima ili s latinskom književnošću? Što god da se izabere, posve je arbitrarno. Stoga ništa od toga ne treba činiti, već naslove treba primarno promatrati u vezi s člancima kojih se tiču, a ne ovih ili onih članaka koji se mogu odabrati po proizvoljnom kriteriju. Usput, ekavski i ijekavski posve su legitimni u naslovima, kao što je to slučaj i sa svim nacionalnim varijetetima srpskohrvatskoga (usp. WP:TITLEVAR). Pri ujednačivanju naslova članaka valjalo bi biti što smotreniji. --Conquistador (razgovor) 06:35, 11. oktobra 2016. (CEST)

Naslov je prebačen isključivo radi ujednačenosti s (1) svim ostalim člancima i (2) samom kategorijom. Unutar teksta se, kako smo i bili dogovorili, izmjene ne vrše, ali se naslovi, radi kategorizacije i nekakvog jasnijeg standarda, izmjenjuju. Orijentolog i ja smo vodili različite rasprave o ovoj temi i sve skupa i ja mislim da je ovaj moj potez uredan. Doduše, s obzirom da je Orijentolog inicijator usklađivanja radi kategorizacije (ja sam se više bavio imenima osoba i implementiranju pravila izvorne zemlje), volio bih čuti i njegovo mišljenje po ovom pitanju prije nego donesem konačnu odluku :) --Biljezim se sa štovanjem,Poe 11:48, 11 oktobar 2016 (CEST)

Razumijem zašto je naslov izmijenjen, ali pišem da bi takvu politiku trebalo napustiti i slična obrazloženja ubuduće odbaciti. To ne znači da se ne traži konzistentnost kao princip za WP:NASLOV, već da varijacije koje postoje u jeziku treba uvažiti i na samom projektu (usp. WP:TITLEVAR). I ekavski i ijekavski oblici su prihvatljivi u naslovima članaka, a koji će se koristiti u određenom slučaju ovisi o sadržaju dotičnog članka, a ne o drugim člancima, kategorijama ili što se već (proizvoljno) izabere. Uzmimo za primjer colour i color (pravopisna varijacija u engleskome) na enwikiju. Nitko ne osporava postojanje članka colour fastness ili straw (colour) u tom obliku (ni disambigvacijska oznaka nije izmijenjena!) iako je članak color napisan drukčije, a u Category:Color nalazi se, među ostalim, Category:Colour schemes‎. Kao što sam napisao, pri ujednačivanju naslova članaka valjalo bi biti što smotreniji. Mišljenje drugih korisnika, pa i Orijentologa, poglavito s obzirom da se bavio smanjivanjem kaosa u kategorizaciji članaka na projektu, više je nego dobrodošlo. O ovome se ionako već diskutiralo na Pijaci. --Conquistador (razgovor) 21:59, 11. oktobra 2016. (CEST)

Iako mislim da ti osobno to nisi implicirao, svejedno želim naglasiti, jer mi se to nebrojeno puta naturalo u ovih par godina, da ja nisam mijenjao naslov jer je on na ekavici, a meni ekavica smeta, već isključivo zato što je cijela kategorija (koliko sam vidio) i svi recentni izabrani članci - sve je bilo u ijekavskoj varijanti. Ja smatram, a to sam i tokom svake rasprave naglašavao, da kaos kao takav nije poželjan, makar on bio ovako minoran i načelno nebitan, odnosno da se, zbog kredibilnosti samog projekta, treba postići unificiranost, s tim da je njezin oblik načelno nevažan. Ne mogu to potvrditi, premlad sam, ali zanima me je li Opća enciklopedija JLZ-a imala ujednačena izdanja za cijelu SFRJ ili je svaka savezna republika imala svoju varijantu? Ukoliko je prvo, onda mislim da se i mi ovdje moramo voditi tom praksom, a ukoliko je ovo drugo, onda bi valjalo ovdje postići jasan i precizan dogovor oko te dvojake jezične politike i neusklađenih naslova; u ovom sam slučaju strogo protiv pravila "tko prvi, njegova djevojka", koje je ovdje vrijedilo nekoć i koje su neki korisnici zagovarali na ranijim raspravama - prema mom mišljenju, ono je naprosto neprodukrivno i potpuno suprotno duhu enciklopedije kao takve; isto vrijedi i za pravilo "dominantne varijante u članku", jer ono bi dovelo do brojnih promjena kako se mijenja članak (netko može napisati kratki članak na ekavici, pa ga netko proširiti na ijekavici, pa ovaj opet na ekavici i tako u nedogled, a to bi dovelo do općeg kaosa), a to, naprosto, nema smisla. Naravno, neka druga alternativa je dobrodošla i, opet, čisto da ne bi bilo zabune za neke korisnike, rasprava se vodi isključivo o naslovima članaka, ne i njihovom sadržaju --Biljezim se sa štovanjem,Poe 22:45, 11 oktobar 2016 (CEST)

Što se tiče opće Enciklopedije Leksikografskog zavoda (prvo izdanje 1955–64., drugo izdanje 1966–69.) i Opće enciklopedije (1977–82) JLZ-a, pa i prvog izdanja Enciklopedije Jugoslavije (1955–71), koncepcija je bila različita od drugog izdanja Enciklopedije Jugoslavije (1980–90), koja je objavljena »u šest sadržajno identičnih i ravnopravnih izdanja« i to srpskohrvatsko latinično ijekavsko, srpskohrvatsko ćirilično ekavsko, makedonsko, albansko, slovensko i mađarsko izdanje. Edicije prije Enciklopedije Jugoslavije (2. izd.) donosile su se jedinstveno za čitavu Jugoslaviju. Nažalost, naslove koje navodiš nemam trenutno pri ruci da bih mogao provjeriti njihov sadržaj, ali radi ilustracije može poslužiti sadržaj natuknicâ Poljoprivredne enciklopedije (1967–73) i Enciklopedije fizičke kulture (1975–77). Ipak, sve je to manje važno jer su to bile zatvorene, a ne otvorene enciklopedije kao što je Wikipedia. To su konceptualno posve različiti tipovi enciklopedije. Wikipedia nije ograničena ni suradničkim kadrom (svatko može biti suradnik Wikipedije, ne treba mu ni korisnički račun!) ni vremenom pisanja (Wikipedia se vječno uređuje!). Stoga za nju vrijedi posve druga politika sadržaja, neusporediva s edicijama Krležina leksikografskog zavoda i uopće papirnim i(li) zatvorenim online izdanjima. Kad je o naslovima članaka riječ, politika sadržaja na enwikiju odlično funkcionira i ne vidim razloga da se više-manje u cijelosti ne preuzme na shwiki. Ono s čime bi naslove članaka trebalo uskladiti jesu sami članci. Ako je članak pisan ekavski, naslov bi isto tako trebao biti pisan ekavski. Isto vrijedi za ijekavski. Pod naslovima članaka podrazumijevam i disambigvacijske oznake pa bi se u korpusu članaka srpskohrvatske Wikipedije mogli naći i Jovan Avakumović (pesnik), uz Jovan Avakumović (političar), i Josip Balatinac (pjesnik), uz Josip Balatinac (nogometaš), makar sam za primjere mogao uzeti i osobe nevezane sa srpskohrvatskim govornim područjem, a čiji su biografski članci pisani ekavski odnosno ijekavski. Uoči ovdje i da je Josip Balatinac nogometaš, a ne fudbaler, jer je tema tijesno vezana s Hrvatskom. Stoga, ne samo da su u naslovima članaka prihvatljivi i ekavski i ijekavski oblici nego su prihvatljive i leksičke varijante koje se razlikuju više od trivijalne razlike u refleksu jata. Konzistenciju pri imenovanju članaka treba uzimati u obzir, npr. hoće li se donositi imena brodova u kurzivu, hoće li se imena kemijskih tvari donositi trivijalno ili sistematski itd., no na apsolutnoj konzistenciji ne treba inzistirati jer ima razloga koji dovode do donekle prihvatljive inkonzistencije među naslovima. --Conquistador (razgovor) 03:04, 12. oktobra 2016. (CEST)

@Edgar Allan Poe: Upravo naletjeh na nešto što me momentano podsjetilo na ovu ovdje diskusiju. Tiče se I. izdanja Enciklopedije Jugoslavije i potvrđuje ono što sam iznad napisao.

»	K. zahtijeva da u izradbi enciklopedije sudjeluju znanstvenici iz svih republika i da bude nepristrano zastupljena građa vezana za baštinu svih naroda, a to omogućuje upravo federalna organizacija uredništva. Pri tome postoji još jedno važno načelo na kojemu se Jugoslavika temelji, načelo varijantne ravnopravnosti i tolerancije: »Predlaže se da članci srpskih i hrvatskih pisaca uđu u Enciklopediju Jugoslavije onako kako su napisani (ne isključujući potrebne pravopisne i gramatičke ispravke). Kod alfabetarskih jedinica, kod kojih je naslov drukčiji u hrvatskoj terminologiji, a drukčiji u srpskoj, treba postupati tako da se donese kao naslov onaj termin koji je prvi po abecednom redu.«	«
	— Velimir Visković, ENCIKLOPEDIZAM, u: Krležijana, Zagreb, 1993.

Eto, nije jednake vrijednosti kao preslika sadržaja unutar EJ (1955–71), ali je vjerodostojni izvor za iznad napisano. Na web-oglasnicima vjerojatno bi se dalo naći i fotaka enciklopedijskog sadržaja koje neposredno potvrđuju citat iz Krležijane. Sve u svemu, aktualnu vikipedijsku praksu (i implicitnu politiku) valja revidirati jer ne odgovara naravi jezika na kojem se ovo izdanje Wikipedije donosi i bliže je politici npr. srpskohrvatskih varijetetskih izdanja Wikipedije (bswiki, hrwiki i srwiki) nego nekim drugim srpskohrvatskim enciklopedijskim djelima koja su u mnogočemu (bila) avangardna. --Conquistador (razgovor) 22:41, 21. januara 2017. (CET)

Ovaj članak je samo kap u moru, u odnosu na generalni problem, mislim da je toliko jasno. Promijenio ja ovaj naslov ili ne, to neće puno promijeniti. Smatram da se pitanje jezične politike treba regulirati na općenitoj razini, a da se onda pristupi korigiranju naslova članaka. Mi smo, koliko vidim, prilično suglasni s Krležinom idejom (kod nas se tekstovi ne korigiraju), a što se naslova tiče, Krleža je govorio o različitim terminima (hemija i kemija, koliko shvaćam), ne o pitanju ekavice i ijekavice; inače to ne bi imalo logike, a koliko ja poznam Krležu, ne bi si dozvolio takvu omašku, jer je u tom slučaju jedna od varijanti uvijek abecedno ispred, promjena je nemoguća. S druge strane, kod njega također vidim potrebu za redom i organizacijom enciklopedijskog sadržaja, a to je ono što ja zagovaram od samog početka - neka se donese uredno pravilo i isto će biti provedeno. Ali kažem, ići od članka do članka nema smisla. Rasprava se treba voditi na Pijaci i kroz duži vremenski period, ako je potrebno, a kada ju započeti - što se mene tiče, može i odmah :) --E.A.Poe 23:26, 21 januar 2017 (CET)

Ne dijelim mišljenje o načinu provođenja politika (srpskohrvatske) Wikipedije. Ne smatram da se pri donošenju ovih ili onih konvencija treba krenuti s njihovom sistematskom provedbom kroz čitav postojeći sadržaj. Politike valja shvatiti kao nešto čemu urednici pri stvaranju sadržaja trebaju težiti, a ne nešto čemu se sav sadržaj mora odjednom nužno podvrgnuti (vidi značenje politike (3) na HJP-u). Pri stvaranju sadržaja valja imati osjećaj za specifičnosti pojedinog predmeta! Wikipedijine politike stoga prije funkcioniraju kao radni okvir nego kao npr. ustav i zakoni. Princip ravnopravnosti varijetetâ znači da naslovi mogu sadržavati bilo koju srpskohrvatsku riječ i da se prednost ne daje nijednom varijetetski specifičnom obliku. Tako se u naslovima članaka može naći i kemija i hemija, i srednjovjekovni i srednjovekovni itd. Što će biti u naslovu, određuje tekst dotičnog članka, a ne naslovi drugih članaka koji s njim jesu ili nisu u vezi (često proizvoljno određenoj). Stoga, izmijenio ti naslov ovog članka u skladu s ostatkom njegova teksta, napravit ćeš sve – za ovaj članak. :) I tako, članak po članak sa sličnim problemom, i konačno će ovaj wiki biti srpskohrvatski sensu correcto, a ne puki zbroj bswiki + hrwiki + srwiki. Ovaj wiki ima daleko boljih leksikografskih uzora od potonjih. Usput, Krleža je sa suradnicima stvarao omeđena leksikografska djela (usp. organigram Hrvatske enciklopedije (1941–45)) kojih je organizacija i tehnologija izrade potpuno drukčija od internetskih (i slobodnih) enciklopedija kakva je Wikipedia pa valja oprezno povlačiti paralele između pojedinih enciklopedijskih edicija. Što se tiče diskusijâ o politikama sadržaja, ovdje o politici naslova članaka, bolje je održati je na pripadnoj stranici, a na Pijaci samo ostaviti obavijest o diskusiji. Tome i služe pojedine razgovorne stranice. Ovdje smo malo zastranili, ali stavio sam link na pripadno mjesto da posluži pri pretraživanju arhive dotične stranice jednom u budućnosti. ;) --Conquistador (razgovor) 21:22, 23. januara 2017. (CET)

Od jučer pratim ovaj razgovor. Radi se o važnoj stvari, o koncepciji jezične politike ove Wikipedije. Pokušavam naći argumentaciju po čemu bi sh-wp bila specifična po ovom pitanju naspram en-wp. Možda da se ipak primijeni njihov u praksi realiziran pristup umjesto hipersistematičnog pristupa naslovima zbog ujednačavanja unutar kategorija na varijantskoj razini. Možda da ostavimo varijantsku raznovrsnost naslova unutar iste kategorije, manje više slučajno nastalu i da navikavamo one koji posežu za našom Wikipedijom da ne očekuju tu ujednačenost i da ne pridaju važnost tome.--Argo (razgovor) 08:48, 12 oktobar 2016 (CEST)

Samo da pohvalim što se napisalo: Pokušavam naći argumentaciju po čemu bi sh-wp bila specifična po ovom pitanju naspram en-wp. Upravo je to ono što ovdje želim od drugih pročitati bez obzira na to što se i sâm nastojim voditi tim pristupom pri sagledavanju politika engleske Wikipedije (i ne samo nje). Uvijek postoji mogućnost da sam pritom nešto previdio, a što bi drugi mogli uočiti te skrenuti pažnju na to. S ostatkom napisanoga mogu se samo složiti. --Conquistador (razgovor) 15:43, 12. oktobra 2016. (CEST)

Što se tiče tematske vezanosti uz Hrvatsku ili Srbiju, tu čak i aktualna praksa favorizira ono što si gore napisao, Conquistador, a to je da se teme vezane uz Hrvatsku pišu u hrvatskoj varijanti, a teme uz Srbiju u srpskoj varijanti; to je meni osobno rečeno kada sam išao prebacivati neki članak o Nemcima u Drugom svjetskom ratu u Nijemce (opet radi generalnog usklađivanja), a koji je bio vezan uz Srbiju. Što se tiče karaktera ove Wikipedije kao iznimke u odnosu na en.wiki, načelno nisam protiv usvajanja nikakve jasne jezične politike, pogotovo ove oko usklađivanja naslova s tekstom, ali imam par pitanja, koja, čini mi se, vječno postavljam (:D), a još uvijek nisam uspio dobiti odgovor na njih, a smatram ih krajnje važnima; možda sada budemo pametniji: (1) Pravila su da se imena osoba pišu sukladno pravilu izvornika; postoji brdo članaka čija su imena u izvorniku, a tekst je na srpskom ili hrvatskom jeziku, koji koristi ili "vukovo" pisanje ili pak odbija koristiti strane grafeme - bi li se i ti članci usklađivali, ili bi oni, kao i dosad, a što smatram najispravnijim načinim njihova imenovanja, bili iznimke?; (2) Imamo članak napisan na ekavici i s takvim nazivom; članak je kratak i da se na njemu raditi - dođe neki korisnik i napiše novi, veći i prikladniji članak, ali na ijekavici - da li se onda mijenja naslov članka? I što ako bi to, teoretski, moglo ići vječno? (primjer takvog članka bio je upravo William Faulkner, koji je, doduše, osoba, ali koji je isprva bio napisan na ekavici, a onda sam ga ja dobrano proširio na ijekavici); da, naravno, nije situacija baš realno zamisliva, ali, jasna jezična politika, a tu se s Argom potpuno slažem, koja je izrazito bitna i čini jedan od stupova ove Wikipedije, mora biti donesena uvažavajući sve moguće probleme i iznimke. Ako se sjetim još kakvog pitanja, budem ga ovdje dodao.

Ja sam se, u svom dosadašnjem radu, uvijek zalagao za nekakvu srednju varijantu, koja bi primjenjivala nekakav opći srpskohrvatski standard i koji bi bio primjenjiv u svim slučajevima, bez iznimke. Naravno, takav standard se, dosad, još uvijek nije izrodio pa imamo stanje kakvo je sada.

I naravno, postoje teme kojima će se morati posebno pristupiti, a to su, svakako, naslovi umjetničkih djela (iako imamo nekakvu nekonzistentnu politiku povodom toga), kemijskih elemenata i spojeva, pojedinih taksonomskih kategorija, kompozicija, etc., međutim to bi trebalo rješavati usputno, odnosno nakon donošenja opće politike --Biljezim se sa štovanjem,Poe 18:02, 12 oktobar 2016 (CEST)

Edgar je nastavio sa starom praksom i nije napravio ništa krivo. O ovoj temi raspravljano je već najmanje desetak puta, stoga neinformiranijim korisnicima koji nemaju baš iskustva s kategorizacijom na projektu predlažem da potraže i pročitaju. Subjektivna mišljenja i strani projekti, bez adekvatnih argumenata i ikakvih praktičkih poboljšanja, me ne zanimaju. --Orijentolog (razgovor) 22:25, 12 oktobar 2016 (CEST)

Naslovi članaka i kategorizacija članaka (pa ni imena kategorija!) nisu nužno povezani. Ako previđam neku bitnu vezu između tih dviju stvari, volio bih da mi se da link gdje o tome mogu pročitati više ili da se to ukratko izloži ovdje. Srpskohrvatska i engleska Wikipedia predstavljaju projekte slične naravi, a argumente za to naveo sam u svojim prethodnim komentarima (vidi iznad colour i color). Ono što ovdje želim pročitati jesu eventualni argumenti suprotne strane, makar i sam nastojim biti advocatus diaboli pri sagledavanju ovih ili onih politika. Politiku sadržaja u kojoj će se naslovi članaka umjesto sa samim člancima usklađivati s drugim člancima, kategorijama ili što se već proizvoljno izabere ne smatram primjerenom za shwiki (usp. WP:TITLECON). Da konkretiziram sve na primjeru članka srednjovekovna latinska književnost, zbog čega se inzistira da naslov članka mora biti ijekavski ako je čitav članak ekavski? Naslovi bi prije svega trebali pripadati člancima na koje se odnose, a sve drugo je od manje važnosti. Ako tko misli drukčije, želim čuti razloge. --Conquistador (razgovor) 00:21, 13. oktobra 2016. (CEST)

Edgar Allan Poe, prije nego što odgovorim, možeš li samo staviti link na članak o Nijemcima u Drugom svjetskom ratu i pojasniti dodatno prvu točku na nekoliko primjera? --Conquistador (razgovor) 22:41, 12. oktobra 2016. (CEST)

Conquistador, članak u pitanju je Proboj četnika i Nemaca iz Srbije, gdje, doduše, Igor jest vratio moj revert jer je članak na ekavici, ali mi je onda, mislim baš Orijentolog, objasnio da smo kod tema koje su direktno vezane uz Srbiju odlučili zadržavati ekavsku varijantu, neovisno o glavnom članku ili temi. Jedva sam prokopao ovo u arhivi, nemoj me tjerati da tražim i taj razgovor x'D Uglavnom, vidiš da je članak ostao na ekavskoj varijanti, unatoč mom inicijalnom revertu, ali samo zato što se tiče Srbije, ne jer je na ekavici.

A što se tiče prve točke, mi smo, nakon jedne ili više žustrih rasprava, ipak usvojili načelo da će se strana imena pisati sukladno izvornom pisanju u zemlji odakle jesu (s tim da, naravno, kod pisama će se vršiti promjena na latinično pismo i pri tome primjenjivati službena pravila za promjenu pisama, tipa, kao što postoji u korejskom jeziku), tako da će biti William Faulkner, George S. Patton, Yasunari Kawabata, Lech Wałęsa i slično. E sada, dok članak o Wałęsi nije sporan jer je i pisan na ijekavici, potavlja se sljedeće pitanje - ako primjenjujemo pravilo izvornog pisanja, a članak je na ekavici i po "vuku", što više ne predstavlja, dakle, samo pitanje glasa jat, odnosno varijaciju pisanja per se, treba li onda i članak biti Džordž Peton? Identični primjeri su Dag Hammarskjöld, Martti Ahtisaari ili Henri Bergson, gdje je članak pisan ekavicom i po vuku, a naslov članka je po pravilu izvornika. Ovo postavljam pitanje jer ovdje više nije stvar varijante, već potpune primjene pravopisnih pravila jednog jezika u odnosu na druge. Posebna situacija je Wilhelm Keitel, gdje imamo, otprilike, pola članka na ijekavici, a pola na ekavici (što je kasnije dodano) - što u tim slučajevima? I naravno, ponovo se vraćam na primjer Williama Faulknera, koji je isprva bio Vilijam Fokner, vrlo kratak članak na ekavici, kojeg sam ja prebacio na izvorno ime, a onda i proširio; nije nemoguće da Lech Wałęsa, s obizrom na dužinu članka, doživi istu sudbinu, samo s ekavičnom varijantom. Onda bi, prema tvom prijedlogu, kako sam shvatio, svatko tko "svojata autorstvo" nad člankom mogao stalno mijenjati naslov da on odgovara tekstu, a to je nesuvislo i apsolutno suprotno enciklopedijskom duhu. Naravno, ako se ovdje, što i smatram najracionalnijim pristupom, zadrži pravilo izvornika, što je radi praktičnosti, ali i usklađenosti sadržaja, postavlja se pitanje zašto bi drugi članci, osim u slučaju jasnog nacionalnog ključa, bili iznimka? Nadam se da sam sada bio jasniji :D --Biljezim se sa štovanjem,Poe 00:47, 13 oktobar 2016 (CEST)

Mislim da naslovi članaka trebaju odgovarati varijanti u samom tekstu i da se u naslovima i tekstovima treba omogućiti korištenje svih varijanti (ekavica, екавица, ijekavica sa srpskim i hrvatskim vokabularom, ијекавица). Estetski mi se to čini najprikladnijim (čudno je imati naslov na ekavici, a tekst na ijekavici/dva različita pisma... izgleda i više kaotično i neuredno), a ujedno i urednicima daje najviše slobode. Ne mislim da bi takav pristup bitno otežao kategorizaciju članaka budući da je ujednačavanje (ako je ono potrebno da bi se izbjeglo slučajno umnožavanje kategorija) moguće napraviti i na razini samih kategorija. Čini mi se da je važno kategorije prilagoditi člancima, a ne članke kategorijama-kategorije su tu samo da olakšaju pretraživanje članaka. Što se tiče pravila "ko prvi njegova djevojka" ono mi se čini najprikladnijim za projekt poput ovoga. Ne znam, pomalo je i frustrirajuća činjenica da ne mogu napisati članke kao što su Национални универзитет Монголије i Arapsko sveučilište u Bejrutu. Prvo će biti prebačeno na latinicu, drugo na riječ univerzitet, kao da se radi o nestandardnom govoru. To nikako ne treba raditi ako postoji bilo koja mogućnost da se izbjegne.--MirkoS18 (razgovor) 18:56, 16 oktobar 2016 (CEST)