Velimir Visković
Velimir Visković (Drašnice, Makarska, 20. veljače 1951.), hrvatski književni kritičar, esejist i leksikograf.[1]
Biografija[uredi | uredi kod]
Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Splitu, diplomirao je 1973. južnoslavenske jezike i književnosti te komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je 1977. Glavni je urednik Hrvatske književne enciklopedije. Od 1976. radi u Leksikografskom zavodu Miroslava Krleže.
Bio je član uređivačkoga kolegija više leksikografskih edicija (Enciklopedija Jugoslavije, Filmska enciklopedija, Hrvatska enciklopedija), bio je glavni urednik prve hrvatske enciklopedije personalnog tipa, trosveščane Krležijane.
Uređivao je više časopisa. Od 1985. do 2002. glavni je urednik književnog časopisa Republika, a nakon raskola u Društvu hrvatskih književnika nastavlja 2003. godine s dotadašnjim uredništvom rad u časopisu Književna republika.[2] Od 1992. paralelno uređuje i časopis Sarajevske sveske koji izlazi u Sarajevu. Bio je urednik i u izdavačkoj kući Konzor, a kasnije u Profilu.
Bio je potpredsjednik Hrvatskog centra PEN-a, te predsjednik Hrvatskog društva pisaca od osnivanja 2002. do 2011. Školske godine 1991/92 predavao je kao vanjski predavač na Fakultetu političkih znanosti (odsjek novinarstva), a od 2001. do 2003. predaje na Katedri za noviju hrvatsku književnost pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Gostovao je kao predavač na sveučilištima u SAD (Albany 1980; Austin i Edinbourgh 2000). Sudjelovao je na nizu književnoznanstvenih simpozija i održao više stotina književnih predavanja i tribina u Hrvatskoj te u inozemstvu.
Napisao je brojne predgovore i priredio knjige hrvatskih pisaca. Bio je glavni urednik hrvatskog izdanja izabranih djela Ive Andrića, a od 2000. godine glavni je urednik novog izdanja sabranih djela Miroslava Krleže. Uz leksikografski i književnohistoriografski rad, permanentno se bavi književnom kritikom: u književnim časopisima i novinama objavio je više od pet stotina rasprava, eseja i kritika. U enciklopedijskim izdanjima Leksikografskog zavoda te u edicijama izvan Zavoda objavio je oko tisuću leksikografskih članaka.
Knjige[uredi | uredi kod]
- Mlada proza (1983)
- Pozicija kritičara (1988)
- Pripovjedačko djelo Slavka Kolara (1996)
- Umijeće pripovijedanja (2000)
- Sukob na ljevici (2001)
- Krležološki fragmenti (2001)
- Nova hrvatska proza: antologija (1988)
- U sjeni FAK-a: kritički tekstovi 1999. - 2004., VBZ, Zagreb 2006.
- Hrvatska književna enciklopedija (dva sveska, slova A – MAR), Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2010. Glavni urednik Velimir Visković.
Nagrade[uredi | uredi kod]
- Nagrada Mate Ujević za leksikografiju
- Nagrada A. G. Matoš za književnu kritiku
- Strossmayerova nagrada za znanost
- Krležina povelja za Krležijanu
Povezano[uredi | uredi kod]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ Miroslav Šicel (priredio): Antologija hrvatskog književnog eseja XX. stoljeća, Dio 2: Hrvatski književni esej 1950-2000. – (Biblioteka Četvrti zid; knj. 8.), Zagreb : Disput, 2002., ISBN 953-6770-27-X (ISBN 953-6770-25-3 [cjelina]), str. 487.
- ↑ „Predstavljen novi časopis Književna republika”. Index.hr. 19.3.2003. Pristupljeno 10.4.2016.
