Iranske pokrajine

Iranske pokrajine ili ostani (perz. استان; ostān, množ. استان‌ها; ostānhā) su prvi stupanj državnih administrativnih podjela u Iranu. Svakom od njih upravlja namjesnik (perz. ostāndār) iz sjedišta koji je najčešće najveći grad pokrajine (perz. markaz). Čitavo područje Irana podijeljeno je na ukupno 31 pokrajinu (ili ostan).

Administrativna historija[uredi - уреди]

Starovjekovna administracija[uredi - уреди]

Glavni članak: Satrapija

Srednjovjekovna administracija[uredi - уреди]

Glavni članak: Atabeg

Novovjekovna administracija[uredi - уреди]

Upravna podjela Irana (ili Perzije) iz 1814. godine

Prema Encyclopædia Britannici, Iran se 1908. godine pod kadžarskom dinastijom sastojao od 34 upravne jedinice podijeljene na 26 pokrajina i osam zavisnih teritorija:

Iranska upravna podjela 1908. g.
Pokrajina				Zavisni teritoriji
1	Arabistan i Bahtijari	14	Kamsa	1	Asadabad
2	Astarabad i Gorgan	15	Har	2	Damavand
3	Azarbajdžan	16	Horasan	3	Firuzkuh
4	Fars	17	Kom	4	Džozihikan
5	Giro	18	Kurdistan	5	Kangavir
6	Gilan i Tališ	19	Luristan i Burudžird	6	Natanz
7	Hamadan	20	Mazandaran	7	Tarum Ulija
8	Irak, Gulpajgan i Hunsar	21	Nihavand, Malajir i Kamira	8	Harakan
9	Isfahan	22	Sava
10	Kašan	23	Samnan i Damgan
11	Kazvin	24	Šahrud i Bostam
12	Kerman i Balučistan	25	Teheran
13	Kermanšah	26	Zirind i Bagdadi Šahsivinz

U prvoj polovici 20. stoljeća pod dinastijom Pahlavi zemlja se sastojala od 12 pokrajina:

Br.	Iranske pokrajine 1940-ih
1	Ardalan
2	Azarbajdžan
3	Balučistan
4	Fars
5	Gilan
6	Perzijski Irak
7	Horasan
8	Huzestan
9	Kerman
10	Laristan
11	Luristan
12	Mazandaran

Godine 1950. njihov broj smanjen je na deset pokrajina:

Br.	Iranske pokrajine 1950. g.
1	Gilan
2	Mazandaran
3	Istočni Azerbajdžan
4	Zapadni Azarbajdžan
5	Kermanšah
6	Huzestan
7	Fars
8	Kerman
9	Horasan
10	Isfahan

Od 1950. godine broj se pokrajina povećavao razdvojbama postojećih i od 2010. godine Iran se sastojao od ukupno 31 pokrajine.

Današnja administrativna struktura[uredi - уреди]

Iranske pokrajine
Alborz Ardabil Bušeher Čahar-Mahal i Bahtijari Isfahan Fars Gilan Golestan Hamadan Hormuzgan Ilam Kerman Kermanšah Huzestan Kuhgiluje i Bojer-Ahmad Kurdistan Luristan Markazi Mazandaran Kazvin Kom Razavi Horasan Semnan Sistan i Balučistan Teheran Jazd Zandžan Sjeverni Horasan Južni Horasan Zapadni Azarbajdžan Istočni Azarbajdžan Kaspijsko jezero Perzijski zaljev Turkmenistan Afganistan Pakistan Azerbajdžan Armenija T u r s k a Irak Kuvajt Saudijska Arabija

Popis pokrajina[uredi - уреди]

Pokrajina	Glavni grad	Površina	Stanovništvo	Gustoća (st./km²)	Broj okruga	Bilješke
Alborška pokrajina	Karadž	5833 km²	2,289.375	392,5 st./km²	4	Do 23. lipnja 2010. Alborška pokrajina bila je dijelom Teheranske pokrajine.
Ardabilska pokrajina	Ardabil	17.953 km²	1,228.000	68,4 st./km²	9	Do 1993. godine Ardabilska pokrajina bila je dijelom pokrajine Istočni Azarbajdžan.
Bušeherska pokrajina	Bušeher	27.653 km²	886.267	32 st./km²	9	Bušeherska pokrajina prvotno je bila dijelom pokrajine Fars koja se do 1977. godine zvala Halidž Fars („Perzijski zaljev”).
Čahar-Mahal i Bahtijari	Šahrekord	16.332 km²	842.002	51,6 st./km²	7	Čahar-Mahal i Bahtijari je do 1973. godine bila dijelom Isfahanske pokrajine.
Fars	Širaz	133.100 km²	4,528.514	34 st./km²	23	Prvotno je sadržavala današnju Bušehersku pokrajinu.
Gilan	Rašt	14.042 km²	2,381.063	169,6 st./km²	16	Prvotno je sadržavala današnju Kurdistansku i Zandžansku pokrajinu.
Golestan	Gorgan	20.195 km²	1,617.087	80,1 st./km²	11	Golestan je nastala 31. svibnja 1997. g. odvajanjem okruga Aliabad, Gonbad-e Kavus, Gorgan, Kurduj, Minudašt i Turkaman od pokrajine Mazandaran. Do 1937. g. Gorgan je bio poznat kao Astarabad.
Hamadanska pokrajina	Hamadan	19.368 km²	1,674.595	86,5 st./km²	8	Hamadanska pokrajina nastala je izdvajanjem iz Kermanšaške pokrajine.
Hormuzgan	Bandar Abas	70.697 km²	1,062.155	15 st./km²	11	Hormuzgan je prvotno bila dijelom Kermanske pokrajine, a do 1977. godine nosila je naziv Banadir va Džazajiri Bari Oman (Luke i otoci Omanskog zaljeva).
Huzestan	Ahvaz	64.057 km²	4,274.979	66,7 st./km²	23	Prvotno je sadržavala današnje pokrajine Luristan odnosno Kuhgiluje i Bojer-Ahmad.
Ilamska pokrajina	Ilam	20.133 km²	548.787	27,3 st./km²	8	Ilamska pokrajina nastala je izdvajanjem iz Kermanšaške pokrajine.
Isfahanska pokrajina	Isfahan	107.027 km²	4,559.256	42,6 st./km²	22	Godine 1986. Isfahanskoj pokrajini je pripojeno nekoliko okruga pokrajine Markazi.
Istočni Azarbajdžan	Tabriz	45.491 km²	3,603.456	79,2 st./km²	19	Nastala je 1950. godine podjelom pokrajine Azarbajdžan
Jazdska pokrajina	Jazd	129.285 km²	958.323	7,4 st./km²	10	Jazd je prvotno bila dijelom Isfahanske pokrajine. Godine 1986. pridodani su joj okruzi pokrajine Isfahan, a 2002. godine i veliki horasanski okrug Tabas.
Južni Horasan	Birdžand	95.385 km²	600.568	6,3 st./km²	8	Pokrajina je nastala 2004. godine podijelom Horasana na Južni, Sjeverni i Razavi Horasan, a 2007. godine pridodana su joj tri okruga (Bošruja, Firdus i Sarajan) iz pokrajine Sjeverni Horasan.
Kazvinska pokrajina	Kazvin	15.549 km²	1,143.200	73,5 st./km²	5	Pokrajina je nastala 31. prosinca 1996. godine izdvajanjem okruga Kazvina i Takistana iz Zandžanske pokrajine.
Kermanska pokrajina	Kerman	180.836 km²	2,947.345	16,3 st./km²	20	Prvotno je sadržavala današnju pokrajinu Hormuzgan.
Kermanšaška pokrajina	Kermanšah	24.998 km²	1,938.060	77,5 st./km²	14	Pokrajina i istoimeno sjedište su od 1950. do 1979. godine nosili ime Kermanšahan, a zatim do 1995. godine Bahtaran.
Kuhgiluje i Bojer-Ahmad	Jasudž	16.249 km²	634.299	39 st./km²	5	Prvotno je bila sastavnim dijelom pokrajine Huzestan, a do 1995. godine nosila je ime Bojer-Ahmad i Kuhgiluje
Komska pokrajina	Kom	11.526 km²	1,064.546	92,4 st./km²	1	Do 1995. godine bila je sastavnim dijelom Teheranske pokrajine.
Kurdistanska pokrajina	Sanandadž	28.203 km²	1,440.158	51,1 st./km²	10	Kurdistanska pokrajina prvotno je bila dijelom pokrajine Gilan
Luristan	Horamabad	28.294 km²	1,716.527	60,7 st./km²	10	Luristan je prvotno bila dijelom pokrajine Huzestan.
Markazi	Arak	29.130 km²	1,326.826	45,5 st./km²	11	Prvotno je bila sastavni dio pokrajine Mazandaran, a 1986. godine nekoliko okruga Markazija pridodano je Isfahanskoj Semnanskoj i Zandžanskoj pokrajini.
Mazandaran	Sari	23.756 km²	2,823.606	118,9 st./km²	16	Prvotno je sadržavala današnje pokrajine Golestan, Markazi i Semnan.
Razavi Horasan	Mašhad	118.854 km²	5,593.079	47,1 st./km²	26	Pokrajina je nastala 2004. godine podijelom Horasana na Južni, Sjeverni i Razavi Horasan.
Semnanska pokrajina	Semnan	97.491 km²	589.742	6 st./km²	5	Semnanska pokrajina prvotno je bila dijelom Mazandarana, a 1986. godine pridodano joj je nekoliko okruga pokrajine Markazi.
Sistan i Balučistan	Zahedan	181.785 km²	2,290.076	12,6 st./km²	14	Do 1986. godine pokrajina je nosila ime Balučistan i Sistan.
Sjeverni Horasan	Bodžnurd	28.434 km²	811.572	28,5 st./km²	7	Pokrajina je nastala 2004. godine podijelom Horasana na Južni, Sjeverni i Razavi Horasan.
Teheranska pokrajina	Teheran	12.981 km²	12,505.741	963,4 st./km²	13	Do 1986. godine Teheranska pokrajina pripadala je pokrajini Markazi.
Zandžanska pokrajina	Zandžan	21.773 km²	970.946	44,6 st./km²	7	Zandžanska pokrajina prvotno je bila dijelom Gilana, a 1986. godine pridodano joj je nekoliko okruga pokrajine Markazi.
Zapadni Azarbajdžan	Urmija	37.059 km²	2,873.459	77,5 st./km²	17	Za vrijeme dinastije Pahlavi Urmija je bila poznata kao Rezaja
Iran	Teheran	1,628.750 km²	70,495.782	43,3 st./km²	369