Perun

Izvor: Wikipedia
Perunova biljka, perunika

Perun je slavenski bog gromovnik. Po njemu je nazvano brdo na Učki.U srednjem su se vijeku hrastovi i gajevi nazivali tako. Perunika je biljka koja izraste na mjestu gdje Perun baci munju.

Opis[uredi - уреди]

M. Presnjakov (1998). Perun.

Perunov izgled: starac s bakrenom bradom. Vozi kočiju, drži sjekiru i čekić. Sjekiru baca na zle ljude i duhove. Može se usporediti sa Zeusom. Oženjen je Suncem. Njegovo je oružje zlatna jabuka. Svijet je opisan kao stablo, hrast, čije su grane nebo, a korijenje podzemlje. Veles, Perunov brat, bježao je od Peruna skrivajući se svugdje kako bi došao do podzemlja. Gdje bi došao, udarila bi munja s neba, a baca ju Perun. Perun je na jednom kipu prikazan sa srebrnom glavom i zlatnim brkovima.

Mitologija[uredi - уреди]

Perun je vladar neba, groma i munja. Veles, vodeni bog, živi u podzemlju, a Perun s njim dijeli Sunce. Suša je Velesova krađa, grom borba bogova, a kiša Perunova milost. Perun i Veles su poslije postali jednaki kao Bog Otac i Sotona. Perunov otac Svarog također je smatran vrhovnikom.

Izvori[uredi - уреди]

Najbrojniji slavenski mitovi opisuju Peruna. Prvi izvor je Nestorova kronika, gdje je Perun bog rata. Vladimir Veliki je podigao kipove poganskim bogovima, a glavni mu je bio Perun. Chronica Slavorum navodi da Slaveni štuju boga bez imena čiji atributi nisu navedeni, a vlada nebom i Zemljom.