Svarog

Izvor: Wikipedia

Svarog je slovenski bog Sunca koje daje životnu toplotu kao i kućnog ognjišta (koje je zamena za Sunce). Pominje samo u jednom izvoru - u "Hronika" vizantijskog istoričara Jovan Malala.

Etimologija[uredi - уреди]

Naziv Svarog verovatno vuče poreklo još iz sanskrita/indo-evropskog jezika od reči:

  • svar - sanskr. sunce
  • svarga - sanskr. nebo (svar-ga - sunčev put)
  • svarga - nisko, mutno, oblačno nebo

Ako bi se Svarog tumačio kroz svarga to bi značilo da je on bog tzv. niskog neba, ali tim prostorom već upravlja Perun sa mnogo jačim dokazima za to, stoga se moramo okrenuti tumačenju njegovog imena kroz koren svar.

Takođe naziv Svarog može predstavljati mitsko biće koje je rogato (sav u rogovima). Što bi značilo da je vrhovni bog starih Slovena bilo nadbiće sa rogovima na glavi. Isto kao u Grčkoj mitologiji gde se verovalo u Pana (biće sa rogovima).

Svarog - Svarožić[uredi - уреди]

Među Slovenima je na više mesta zabeleženo ime Svarožić kao ime jednog od bogova što je unosilo veliku zabunu u istraživanje slovenska mitologije, što zbog sličnosti sa imenom Svarog, što zbog različitih uloga koje su mu davane.

Ime Svarožić je verovatno označavalo sina ili nekoga ko vodi poreklo ili je stvoren od samog Svaroga, kao što su Nemanjići dobili ime po Nemanji.[1]

Osobine[uredi - уреди]

Bog Sunca[uredi - уреди]

Osim etimoloških dokaza, ne raspolažemo nikakvim drugim dokazima za ovu tezu niti u starim izvorima niti u istraživanjima nekih naučnika, jer su svi istraživači mnogobožačke vere Slovena smatrali te dokaze jasnim i očiglednim, tako da se ova teza već, praktično, prihvatila kao postulat.

Bog ognjišta[uredi - уреди]

Ognjište(i same verige koje su sa ognjištem usko povezane) je imalo vrlo značajnu ulogu u životu ljudi. Ono je činilo centar kuće i porodice, zbog toga je ono veoma poštovano kod Slovena, a sama vatra u ognjištu se tumačila kao malo kućno Sunce(Svarog).

Brikner je u Rusiji zabeležio da su Svarožiću žrtvovali žito u ognjištu i da su se klanjali vatri kao bogu.

Tvorac bogova i sveta[uredi - уреди]

Ne postoje ni direktni ni indirektni dokazi koji nas upućuju na to da je Svarog bio taj koji je, prema Slovenima, stvorio svet, ali prema nekim tezama koje su o njemu postavljene možemo reći da je on najbliži ulozi bog stvoritelja koga su stari Sloveni sigurno imali.

Kao što je već navedeno ime Svarožić treba tumačiti kao odrednicu za nekog ko je nastao ili bio stvoren od strane Svaroga. Ovaj naziv se koristio Radgosta i Daboga zbog čega bi se moglo pretpostaviti da su i ostali bogovi starih Slovena bili Svarožići tj. nastali od Svaroga.

Problemi osvetljavanja uloge Svaroga[uredi - уреди]

Najveći problem istraživanjima vezanim za Svaroga predstavlja nedostatak podataka o njemu u starim spisima i hronikama u kojima se on, skoro, i ne pominje ili se samo navodi njegovo ime. Zbog toga se osim etimoloških razmatranja u istraživanjima o Svarogu mora osloniti na narodnu priče i pesme, koje su ne retko dvosmislene i krajnje nejasne.

Napomene[uredi - уреди]

  1. Treba naglasiti da ne postoje ni dokazi ni indicije da su Sloveni znali za rodbinske odnose među bogovima i da je svaka takva izjava neopaganizam i ne spada u domen nauke.[[Kategorija:Članci sa nepotvrđenim izjavama od {{subst:TRENUTNIMESEC}}. {{subst:TRENUTNAGODINA}}.]][traži se izvor od {{subst:TRENUTNIMESEC}}. {{subst:TRENUTNAGODINA}}.]