Penej

Izvor: Wikipedia
Penej (Πηνειός)
Erymanthos Moudain.jpg
Lokacija
Države { Grčka
Gradovi Kentro, Vartolomio, Gastoni
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
Gora Erimantos
m
Ušće
  – aps. visina
Jonsko more kod Gastonija
m
Duljina 70 km
Hidrologija
Protok
  – srednji

m³/s
Sliv
  – površina

km²
Ulijeva se u Jonsko more

Penej (grčki: Πηνειός), zvan i Pinej, je rijeka na Peloponezu u Grčkoj. Najverojatnije da je dobila ime po bogu Peneju. Rijeka teče od svog izvora u planini Erimantus, u pravcu zapada prema uviru u Jonsko more u koje se ulijeva jugozapadno od mjesta Gastoni.

Zemljopisne odlike[uredi - уреди]

Rijeka teče južnim polovicom ravnice Elida, kroz mjesta i naselja; Agia Triada, Simopul, Kentro, Elisa, Rupaki, Agia Mavra, Kavasila, Vartolomio i Gastoni.

1960. godine, Grčka vlada je dala izgraditi veliku zemljanu Branu Penej (Φράγμα Πηνειού Fragma Pineiou) na rijeci, s ciljem izgradnje velikog akomulacionog jezera - Technisti Limni Pineiou ( uglavnom za snabdjevanje pitkom vodom) stanovništva sjevernog dijela prefekture Elide. Izgradnjom ovog umjetnog jezera potopljeni su stari putevi između naselja; Gastoni i Simopol, kao i onog između Borsija i Simopola. Sada je promet između tih mjesta moguć jedino preko brane. Voda iz ove akomulacije nije baš dobra i pouzdana za piće, jer sadrži mnoga onečišćenja. Penej rijetko presuši, ali njegove pritoke često tijekom sušnih ljeta nemaju vode. Za ljetnih sušnih mjeseci od umjetnog jezera prema moru nema nikakvog vodotoka.

U antička vremena rijeka Penej imala je sasvim drugačiji tok, tekla je istočno od Staphidokamposa, pa potom uz Andravidu, Lekainu i močvaru pored naselja Agios Panteleimonas koja je danas isušena.

Rijeka Penej u mitologiji[uredi - уреди]

U Grčkoj mitologiji, rijeke Penej i Alfej bile su one dvije rijeke čije je tokove skrenuo Heraklo da očisti Augijine staje u jednom danu, i tako izvrši peti od dvanaest zadataka koje je mu je zadao kralj Euristej.